Seksualizacija djece u modnim reklamama: Je li dovoljno što se Balenciaga ispričala?

seksualizacija
Foto: Instagram

Odvratna reklamna kampanja modne kuće Balenciaga koja normalizira pedofiliju, o kojoj smo pisali, samo je nažalost jedna u nizu takvim modnih kampanja zadnjih godina. Cilj nekim krugovima i interesnim skupinama jest da takvi sadržaji svako malo dolaze u medijski prostor, kako bi javnost jednostavno ‘oguglala’  i ne bi više reagirala. Podsjetimo, u nekim europskim zemljama moguće je da politički djeluju normalizatori pedofilije. Oni traže i sklapaju ugovore s beskrupuloznim i amoralnim osobama u modnim kućama, kojima je cilj jedino bilo kakva reklama koja bi privukla, makar i negativnu pažnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Modna kuća Balenciaga u svojoj kampanji normalizirala pedofiliju, pa se ispričala
> Zašto se Netflixovo seksualno iskorištavanje 11-godišnjih djevojčica tiče i nas u Hrvatskoj?

Modna kuća Balenciaga je u međuvremenu ipak bila primorana ukloniti sve vezano uz ovu kampanju. Na svojem Instagram profilu su objavili i isprike u kojima iskazuju žaljenje, pogrešku te svako protivljenje zlostavljanju djece kao i dječjoj pornografiji. Podnijeli su i pravne mjere, kako su napisali, protiv zaduženih za osmišljavanje i realiziranje snimanja. Modna kuća Balenciaga sad nastoji svaliti krivnju na mali broj ljudi, kao da u njihovoj kompaniji ne postoje glavni šefovi koji pregledavaju i odobravaju sadržaj koji će izaći u javnost.

Problematično je to što u današnje vrijeme društvenih mreža i svakojakih sadržaja na njima, javnost jednostavno više ne reagira u dovoljno mjeri na ovakve gadosti, te se ne čini uglavnom ništa da se to u potpunosti spriječi.

Više kontroverznih editorijala

Prije desetak godina francuski Vogue napravio je kontroverzni editorijal s 10-godišnjom Thylane Blondeau u ulozi fatalne zavodnice. Tada se oko spornih fotografija dignula velika bura, reagirale su brojne roditeljske udruge, psiholozi, pa čak i vlade zemalja. Veliki oglašivači, od kojih Vogue živi, bili su zgroženi. Navodno je upravo zbog tih fotografija tadašnja glavna urednica Vogue Paris Carine Roitfeld dobila otkaz. Međutim, sve se ubrzo stišalo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon toga, napravljena je i modna kampanja za donje rublje, u kojoj su djeca prikazana poput odraslih žena.

Kako je tada pisao portal fashion.hr, proučavajući seksualizaciju medija:

“Negativne posljedice koje donosi medijska seksualizacija su razne te se odražavaju jednako na fizički i psihički razvoj djeteta. Takav način izlaganja tjera djecu da ranije stupe u svijet odraslih što sa sobom nosi brojne posljedice -prerana trudnoća, abortus, delikvencija, depresija, anksioznost, problemi u prehrani… Seksualizacija djece za posljedicu ima seksualno ponašanje iza kojeg se krije poruka da se od najranije dobi moraju uljepšavati, to jest da uvijek moraju izgledati savršeno, čime posebno djevojčice od najranije dobi teže idealima koji zapravo ne postoje, što dovodi do iskrivljene predožbe o sebi.”, navodi psihologinja Martina Eljuga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ona objašnjava i dodatan problem fotografija poluobnažene i besplatno izložene djece u časopisima: “Ne zaboravimo na veliki problem kada je riječ o pedofilima, koji putem medija razmijenjuju takve materijale i tako uvjeravaju sebe kako je to nešto sasvim prihvatljivo, čim je tako javno izloženo, iz čega zaključujemo kako pedofili ne moraju više poskrivečki nalaziti materijale seksualiziranog sadržaja, već je dovoljno da otvore neki od modnih časopisa, što je i više nego zabrinjavajuće.”

Čija je odgovornost?

Odgovornost za djelovanje de facto je na medijima, no i tu postoji velika doza skepse: “Mediji moraju prihvatiti da su jako utjecajan dio popularne kulture i da su odgovorni za poruke koje šalju, a tiču se seksualizacije djece. Negativne slike i poruke trebaju zamijeniti pozitivnim, potencirati poruke o jednakosti, brižnim odnosima i postaviti neseksualizirane muške/ženske uzore. Marketinške agencije i odjeli bi trebali pripaziti na poruke koje šalju, koristiti manje agresivne seksualne poruke i naći primjereniji način komunikacije sa mladima. No, znamo koliko je sve to teško jer se veliki novac vrti u toj cijeloj priči”,  rekla je Martina Eljuga.

“Nažalost, obitelj više nema funkciju koju je imala zbog liberalnog kapitalizma, obitelj se kontinuirano uništava kao najvažnija jedinica u društvu. Seks se uvijek prodavao i prodavat će se, no problem nastaje kada se počinje u prikrivenom izdanju prodavati djeci, to jest njihovim roditeljima”, navodi Martina Eljuga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako je u Hrvatskoj?

Marina Budanko, direktorica Fashion Team modne agencije za Fashion.hr rekla je: “Svaki modni editorijal koji smo snimili te reklame i revije koje smo odradili, bile su odrađene s ljudima koji su imali maksimalno primjeren pristup djeci. U biti, u tim slučajevima sve je podređeno djeci, i pauze i sam rad. Diskutabilne editorijale mi kao agencija ne želimo raditi, jer nam je cilj da djeca budu djeca i da tako izgledaju njihove fotografije, kao i da u uživaju u snimanjima i revijama.”

No, kao i u svijetu, kod nas također postoje roditelji koji bi svoje dijete voljeli vidjeti u nekom drugom svjetlu: “U startu sporni angažman ili angažman koji bi eventualno mogao biti sporan odbijamo, naravno, sve u komunikaciji sa roditeljima, ali moram naglasiti da agencija objektivnije sagledava situaciju, jer roditelj koji put samo vidi dijete na nekoj naslovnici ili reklami, a da nije ni razmišljao je li to dobro za samo dijete.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.