Šola: Dostojevski, najcitiraniji Putinov pisac u političkim (!) govorima, velikoruski je mitoman

ivica šola
Foto: Sisačka biskupija

Dok su u SSSR-u Putinovi kolege svoj mozak izgrađivali na djelima marksizma-lenjinizma, Putin je svoj već u komunizmu formirao na klasicima ruske književnosti kojima je jedna zajednička ideja: ideja panslavizma i ruske mesijanske uloge u povijesti, te superiornosti ruskog naroda u odnosu na ostatak dekadentne Europe. Ta ideja mogla bi se sažeti u jednoj nama poznatoj (srpskoj) sličnoj krilatici koja je bila uvod u Domovinski rat, a u Ruskoj mesijanskoj, panslavističkoj inačici glasi: „Svi Slaveni u jednoj državi“, pod ruskom čizmom. – piše Ivica Šola u kolumni za Slobodnu Dalmaciju koju djelomično prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Strašni sukob

Jedan od najboljih poznavatelja ruske mesijanske uloge među slavenskim narodima, slovački isusovac Tomaš Špidlik, u djelu „Ruska ideja“ široko eksplicira da su Rusi oduvijek osjećali razlike između njih i ostatka Europe, s mirisom vlastite superiornosti. Jedna od najčešćih pozicija s obzirom na Europu bila je ona u kojoj su Rusija i Europa u sržnoj opoziciji. Za Danilevskog, također Putinu dragog autora, jednog od posljednjih panslavista, Rusija nije europska, nema ništa zajedničkog s Europom, a ta će situacija, kad-tad, tvrdi, „dovesti do strašnog sukoba.“

Jedan od omiljenih Putinovih romana su Dostojevskijevi “Demoni”, gdje kroz usta lika Šatova Dostojevski ispovijeda: „Vjerujem u Rusiju, vjerujem u njezino pravoslavlje… Vjerujem da će se veliki događaji kroz nju ostvariti.“ To je rečenica koju Putin rado parafrazira. Tu su i zapisi iz Dnevnika u kojima Dostojevski piše političke misli bez literarne forme, a Putin ih rado citira. Tako Dostojevski piše: „Rusiji pripada univerzalna misija, pa i ona pacifikacije Azije i širenja“. Pa kaže dalje: „Ideja panslavizma je toliko kolosalna da nesumnjivo može terorizirati Europu, pa i zbog samog zakona samoodržanja“. Pa dalje: „Glavna pogreška ruske politike je što su njeni ciljevi umjereni“. Pa opet: “Europa, gdje su akumulirana tolika materijalna bogatstva, može već sutra propasti za vijeke vjekova.“

>Putin jasno rekao Macronu: Forsiranje ove krize usmjereno je protiv Rusije i Europe

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kroz Dostojevskog vjersko postaje nacionalno pa Rusija nije država već religija, zadnja inkarnacija kršćanstva, treći Rim.

Dostojevski, najcitiraniji Putinov pisac u političkim (!) govorima nije samo jedan od najgenijalnijih književnika u povijesti, već i velikoruski, nacionalistički mitoman. Zato mu gdje stigne Putin podiže spomenike, pa i nedavno u Dresdenu zajedno s Angelom Merkel.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato, kada je Henry Kissinger za mjesečnik Atlantic rekao: „Da biste razumjeli Putina, morate čitati Dostojevskog“, unatoč zbunjenosti mnogih, ovaj stari lisac jako dobro zna što je rekao.

No zašto Putin ne citira Tolstoja kojem je hodočastio? Tolstoj, za razliku od Dostojevskog, jest bio domoljub, dovoljno je pročitati „Rat i mir“. Međutim, nije bio nacionalist – mitoman i nije vjerovao ni u kakvu mesijansku ekskluzivnost ruskog naroda, već u univerzalnu čovječnost bez obzira na naciju, kulturu i vjeru. No Putin je, ipak, prije desetak godina Tolstojevu praunuku Vladimiru Tolstoju povjerio izradu dokumenta za preporod ruske kulture u kojem je vrlo važna sljedeća rečenica: „Rusija nije Europa, već posebna civilizacija koja ne pripada ni Zapadu ni Istoku.“ Dakle, nešto neviđeno u povijesti. Kroz Tolstojevog praunuka, ipak, nije progovorio pradjed, već – Dostojevski.

S Rusijom će stoga, sve dok ne nestane ove velikoruske mesijanske mitomanije, imati problema ne samo slavenski narodi poput Ukrajinaca, Poljaka… već i cijeli Zapad. Dakle, Putinu nije širenje NATO-a tek sigurnosni problem, već je to problem ruske vizije samih sebe kao „izabranog naroda“ koji treba pokoriti druge u mesijanski „ruski svet“, radilo se o širenju NATO-a ili ne. – zaključuje Ivica Šola u kolumni za Slobodnu Dalmaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kolumnu u cijelosti pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.