Srbijanske vlasti i Hrvati oprečno o zaštiti nacionalnih manjina

Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU Tanja Miščević izjavila je u utorak u Novome Sadu da je ta zemlja do sada zaštitu prava nacionalnih manjina uredila na takav način da se njime „Europa može pohvaliti”, no predstavnik hrvatske manjine ocjenio je da je takva konstatacija samo djelomično točna.

Srbija je do sada zaštitu prava nacionalnih manjina “uradila na jako dobar način”, naglasila je Miščevićeva na konferenciji posvećenoj položaju nacionalnih manjina u Vojvodini, govorećo o posebnom akcijskom plana u u procesu priključenja Srbije EU-u.

Rekla je da to nije samo njezina osobna procjena, nego i europske institucije smatraju da je “razina zaštite prava nacionalnih manjina jedan od onih kojim se Europa može pohvaliti”, prenijela je Radio televizija Vojvodine (RTV).

Prema Trećem izvješću Vijeća Europe, kao jednoj od posljednjih ocjena EU, Srbiji se daju preporuke za “dalje unapređenje i implementaciju svih tih ustavnih i zakonskih akata u tom segmentu”, dodala je Miščević.
Sudionik skupa i predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća Slaven Bačić izjavio je kako su stajališta Tanje Miščević djelomice točne, da postoji relativno zadovoljavajući pravni okvir.

“Ali predstavnici manjina su jednoglasni u mišljenju da nije dostatno raditi samo na provedbi tog postojećeg okvira, nego da je njega potrebno mijenjati da bi se zajamčena manjinska prava mogla i ostvariti“, naveo je Bačić.

Dodao je kako predstavnici nacionalnih manjina nisu dovoljno uključeni u proces priprema Akcijskog plana za Poglavlje 23 u sklopu pregovaračkog procesa za pristupanje Srbije EU.

Bačić je ranije izjavio kako ovakvi propusti državnih tijela Srbije navode na zaključak „da vlast pokušava samo formalno ispuniti uvjet o usvajanju akcijskog plana, a da će njegovi konkretni učinci biti vrlo limitirani“.

Na konferenciji u Novome Sadu rečeno je da će u sklopu ispunjavanja kriterija za pristupanje Srbije EU, u dijelu koji se odnosi na položaj nacionalnih manjina, biti otvorena katedra za hrvatski jezik na Sveučilištu u Novom Sadu kao i Centar za romski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu.