5. studeni je dan kad će cijeli svijet zastati i pozorno pratiti događaje u SAD-u. U ovoj, još uvijek najjačoj svjetskoj velesili, održavaju se predsjednički izbori. Na njima nas očekuje neizvjesna borba između republikanskog kandidata Donalda Trumpa i Kamale Harris, kandidatkinje demokrata. Kako bi osigurali četverogodišnji mandat u Bijeloj kući za Trumpa i Harris neće biti presudno osvojiti više glasova Amerikanaca. Prema njihovim izbornim pravilima ključno je osvojiti barem 270 od 538 elektorskih glasova.
>Borislav Ristić: Mesijanska demokracija i izbori u SAD-u
U nekim saveznim državama glasovanje već počelo
Prijevremeno glasovanje je široko dostupno u SAD-u, ali pravila variraju od države do države, uključujući koliko dugo traje razdoblje prijevremenog glasovanja i može li se glasovati osobno ili poštom.
Tri savezne države koje su prve omogućile prijevremeno glasovanje (još u rujnu) bile su Virginija, Minnesota i Južna Dakota.
To je predviđeno za birače koji neće moći glasati na dan izbora iz osobnih razloga te kako bi se smanjio pritisak na birališta 5. studenoga.
Tko su još kandidati?
Osim Trumpa i Harris postoje i treće strane koje, doduše, nemaju velike šanse za napraviti veliki rezultata.
Robert F. Kennedy Jr., 70, kandidirao se kao nezavisni kandidat nakon što je odustao od utrke za demokratskog kandidata.
>Trump i Zelenski poručili: Vrijeme je da rat u Ukrajini završi
Cornel West, 71, također ima predsjedničke ambicije. Politički je aktivist, filozof i akademik daje. Krenuo je kao kandidat Zelene stranke, ali je u listopadu rekao da ljudi “žele dobru politiku umjesto stranačke politike” te postao nezavisan.
Zelenu stranku predstavljat će liječnica Jill Stein, 74. Stein je američka je liječnica, aktivistica i političarka. Bila je kandidatkinja Zelene stranke za predsjednicu Sjedinjenih Država na izborima 2012. i 2016. te kandidatkinja Zelene dugine stranke za guvernericu Massachusettsa 2002. i 2010.
Libertarijanska stranka za svog predstavnika izabrala je Chasea Olivera, 38. Oliver se kandidirao za mjesto u Senatu savezne države Georgije 2022. i dobio 2 % glasova.
Elektori
Za razliku od izbora u mnogim drugim zemljama, predsjednika u SAD-u ne odlučuje apsolutna većina glasova nego većina elektorskih glasova.
Njih kandidat “zarađuje” pobjedom u svakoj od 50 saveznih država i u Districtu of Columbia, koji pokriva glavni grad Washington.
Savezne države imaju prilično raznolik broj elektorskih glasova koji je po prilici proporcionalan broju stanovnika pojedine savezne države.
Kalifornija, zbog najvećeg broja stanovnika, ima i najviše elektora – 55.
Teksas ima 38, Florida i New York po 29, a Illinois i Pennsylvania po 20. Osam najmanje naseljenih država imaju pak po 3 elektora: Aljaska, Delaware, District of Columbia, Montana, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Vermont i Wyoming.
Elektorskih glasova je ukupno 538, a za pobjedu kandidat mora skupiti njih barem 270.
Swing states
Swing states kolokvijalan je naziv za sedam američkih saveznih država na koje je usmjerena sva pozornost, jer one tradicionalno odlučuju o izbornom pobjedniku.
To su Pennsylvania, Wisconsin, Michigan, Sjeverna Karolina, Georgia, Arizona i Nevada.
Uz njih, još četiri države potencijalno bi se mogle naći u krugu onih moje bi mogle utjecati na izborni rezultat: Ohio, Virginia, Florida i Teksas.
>Bartulica pozvao Amerikance da glasuju za Trumpa: Mnogo je toga na kocki
Sjedinjene Američke Države sastoje se od 50 saveznih država, no, zapravo, predsjednički izbori odlučuju se u ‘swing states’.
Sukladno tome, predsjednička kampanja usmjerava se gotovo isključivo na “swing states”. Preostale savezne države, njih više od četrdeset, za jednu ili drugu stranu vrijede kao “sigurne države” i kandidati se uglavnom ne osvrću na njih. Njihovi stanovnici nisu pretjerano obuhvaćeni kampanjom.
Umjesto toga, sva energija i novac u kampanjama usmjerena je na “swing states”. Zvuči paradoksalno, ali iz njih dolazi razmjerno mali broj izbornika. No njihova je važnost upravo u tome što donose prevagu.
U predsjedničkoj kampanji 2016. čak 99 posto svih sredstava utrošenih na izbornu kampanju otišlo je u tih sedam saveznih država.
Koliko su važne za predsjedničke kandidate, pokazuje i podatak da je u njima održano 96 posto svih predizbornih skupova.
Crvene i plave države
U većini saveznih država pobjednik se zbog tradicionalnih biračkih preferencija u pravilu zna unaprijed.
Tako se govori o podjeli na ‘plave’ i ‘crvene’ države, odnosno republikanske i demokratske.
Republikanski kandidati tradicionalno odnose pobjedu u saveznim državama američkog juga i na rijetko naseljenom srednjem zapadu. Demokrati pak u pravilu mogu računati na sklonost birača na zapadnoj obali i u gusto naseljenim državama na sjeveroistoku.
