Bivši egipatski predsjednik Mohamed Mursi umro je od posljedica iznenadnog srčanog udara tijekom rasprave na sudu, objavila je u utorak ujutro državna televizija pozivajući se na medicinske izvore.
Izvori su kazali da je Mursi, koji je bolovao od dobroćudnog tumora, bio pod stalnim medicinskim nadzorom.
Mursi, nekadašnji član Muslimanskog bratstva, nazočio je sudskoj raspravi u sklopu ponovljenog suđenja u kojemu su on i drugi osumnjičeni optuženi za organiziranje bjegova iz zatvora i kršenja istočne egipatske granice tijekom pobune kojom je u veljači 2011. zbačen dugogodišnji čelnik Hosni Mubarak.
Mursi je 2012. postao prvi demokratski izabrani predsjednik, godinu dana nakon ustanka kojim je svrgnut Mubarak. U zatvoru se nalazio otkad ga je 2013., nakon masovnih prosvjeda protiv njegove vladavine, s vlasti svrgnuo Abdel Fattah al-Sisi, tadašnji šef oružanih snaga i današnji predsjednik.
Nakon Mursijeva pada, Egipat je progonio Muslimansko bratstvo, najstariji i najorganiziraniji islamistički pokret. Tisuće članova završilo je u zatvoru, a skupina je proglašena terorističkom. Bratstvo tvrdi kako se bavilo mirnim aktivizmom.
Mursi je služio kazne od sveukupno 45 godina, nakon što je u odvojenim slučajevima optužen za špijunažu za Katar i zbog sudioništva u ubojstvima prosvjednika 2012.
Prvotno je osuđen na smrt u slučajevima bijega iz zatvora i na doživotnu kaznu zbog špijuniranja za palestinsku islamističku skupinu Hamas, no te presude su u međuvremenu oborene.
Kratka povijest Mohameda Mursija, prvog demokratski izabranog predsjednika Egipta
Kada je posljednjih dana vladavine autokrata Hosnija Mubaraka bio pušten iz zatvora 2011., Mohamed Mursi, čelnik Muslimanskog bratstva teško je mogao zamisliti da će već sljedeće godinu biti izabran za predsjednika Egipta, a godinu dana poslije krug će se zatvoriti njegovim povratkom u zatvor.
Tri godine poslije, prvi demokratski izabran predsjednik Egipta, svrgnut odlukom moćne vojske, Mohamed Mursi optužen je za niz zločina među kojima i poticanje na nasilje i osuđen na doživotni zatvor što je dokončano u ponedjeljak kada se srušio u sudnici i umro u dobi od 67 godina.
Nakon desetljeća represije pod vladavinom egipatskim autokrata, pokret Muslimansko bratstvo pobijedio je na izborima nakon narodne pobune kojom je svrgnut Mubarak, čime je u političku orbitu lansiran Mursi 2012.
Inženjer školovan u Sjedinjenim Državama, Mursi je prvi egipatski predsjednik izabran na slobodnim izborima i prvi kojega nije odabrala moćna egipatska vojska koja je odlučivala o predsjedniku otkako je ukinuta monarhija 1952.
No euforija zbog kraja ere vojnih predsjednika koji su Egiptom vladali poput drevnih faraona kratko je potrajala. Mursi je pobijedio obećanjem da će umjerenim islamom uvesti Egipat u doba demokracije te autokraciju zamijeniti transparentnom vladom koja poštuje ljudska prava i koja će najmnogoljudnijoj arapskoj zemlji vratiti dostojanstvo.
Rođen 1951. na izdisaju monarhije Mursi je svome narodu obećao “egipatsku renesansu na islamskim temeljima”, ali je uspio od sebe udaljiti milijune ljudi koji su ga optužili da uzurpira vlast, nameće konzervativni islam i loše upravlja gospodarstvom, što je on redom odbacio.
Seljački sin, Mursi je postao slučajni predsjednik, ubačen u utrku kao rezervni igrač kada je iz tehničkih razloga diskvalificiran favorit, milijarder i bogati poslovni čovjek Hairat al-Šater.
Kardinalna pogreška – suprotstavio se vojsci
Nepripremljen, građevinski inženjer s doktoratom sveučlilišta u Južnoj Kalironiji, Mursi je na dužnosti predsjednika učinio kardinalnu grešku – suprotstavio se moćnoj egipatskoj vojsci.
Za zapovjednika vojske imenovao je generala Abdela Fataha Al-Sisija, a ovaj ga je poslije svrgnuo. Al-Sisi je osjetio otkucaje masovnog nezadovoljstva i pozvao Musija da ulazi u kompromise s političkim protivnicima, što je Mursi odbio i oslonio se uglavnom na islamiste.
Pokret mladih zvan Tamarud – “pobuna” na arapskom, pokrenula je peticiju za Mursijev opoziv i ubrzo su milijuni opet bili na ulicama tražeći svrgavanje novog predsjednika.
Sisi, koji je bio šef obavještajne službe u Mubarakovo doba, na televiziji je 23. srpnja 2013. objavio kraj Mursijeva predsjedništva i najavio nove izbore. Slijedio je krvav obračun kojim je Muslimansko bratstvo neutralizirano, članstvo pozatvarano i pokret je danas u rasulu. Specijalna policija krenula je u obračun Kairom ubijajući stotine.
Zašto se upustio u predsjedničku avanturu koja je fatalno završila Mursi je jednom sažeo prizivanjem Sudnjeg dana kazavši : “Brinuli smo se što ćemo odgovoriti kada nas Bog bude pitao na Sudnji dan: Što si ti učinio kada se trebalo žrtvovati za naciju?”.
S eutanaziranim Bratstvom Sisi je učvrstio svoju vlast, ušutkao oporbene glasove i vratio Egipat u stanje kakvo poznaje desetljećima, režim koji vlada uz pomoć vojske, a koji se Mursi nadao dokončati.
Reakcije: počasti, osude, optužbe za trovanje, “mučeništvo”
Mursi se srušio u ponedjeljak na sudu u Kairu kada mu je sudac dodijelio pet minuta da se obrati. “Srušio se na tlo kabine za optužene … odmah je prevezen u bolnicu… gdje je preminuo”, navodi se u priopćenju egipatskog suda.
Njegovi odvjetnici kazali su da ga nisu imali prilike ni vidjeti jer je kabina pregrađena rešetkama i zvučno izolirana, no drugi osuđenici su rukama dali znak da Mursiju ne pipaju puls.
Među prvima je na vijest o smrti reagirao katarski emir šeik Tamim ben Hamad al-Thani izrazivši “duboku tugu”.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, saveznik bivšeg predsjednika, odmah je odao počast i nazvao Mursija “mučenikom”, a “tiranima” ljude odgovorne za njegovu smrt. “Povijest neće nikada zaboraviti tirane koji su ga odveli u smrt strpavši ga u zatvor pod prijetnjom egzekucije”, izjavio je Erdogan.
Njegovo Muslimansko bratstvo ocijenilo je da se radi o “čistom ubojstvu” i pozvalo Egipćane da se okupe na masovnom pogrebu.
U priopćenju na internetskoj stranici, bratstvo je također pozvalo mase da se okupe pred egipatskim veleposlanstvima u svijetu.
Johnatan Schanzer, iz think-tanka Zaklada za obranu demokracije (FDD) ocijeno je da će okolnosti dovesti do toga da se Mursi proglasi “mučenikom” i krenut će brojne teorije zavjere o uzroku njegove smrti.
Mursijevo Muslimansko bratstvo sada je kritizralo loše zatvorske uvjete kao i organizacija za ljudska prava.
U priopćenju pod naslovom “Ubojstvo”, Stranka slobode i pravde, političko krilo Bratstva, osudilo je loše zatvorske uvjete u kojima je Mursi bio u kaznionici.
Human Rights Watch, organizacija za ljudska prava također je reagirala na vijest o smrti. “To je užasno, ali POTPUNO predvidljivo, s obzirom na to da mu vlada nije osigurala primjerenu liječničku srkb, a još manje omogućila posjete članova obitelji”, napisala je Sarah Leah Whitson, ravnateljica HRW-a za Bliski istok i Afriku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
