Brojke imaju glavnu ulogu tijekom svih izbornih procesa. No, jedna od bitnih brojki u jučerašnjem drugom krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske je brojka nevažećih listića.
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP), njihov ukupan broj iznosi čak 57.209 odnosno 3,67% od 1.560.820 birača koji su pristupili glasovanju.
Broj nevažećih listića poput broja stanovnika većega hrvatskoga grada
Iako postotkom ne djeluje tako, broj poništenih listića u drugom krugu predsjedničkih izbora nije zanemariv. Osobito ako uzmemo u obzir da se njihova ukupna brojka skoro može usporediti s brojem stanovnika većih hrvatskih gradova. Dakako, iza četiri najveća.
Tako su nevažeći glasački listići, primjerice, za pet tisuća nadmašili brojku stanovnika Pule. Osam je tisuća veći od broja stanovnika Slavonskog Broda. Tek je četiri tisuće manji od broja građana Velike Gorice.
No, još plastičnije rečeno, broj onih koji su poništili listić je gotovo dvostruko veći od broja stanovnika Vinkovaca!
Stanje u gradovima
Što se tiče poništenih listića u gradovima, ovakvo je stanje u četiri najveća hrvatska grada:
Zagreb – 15.290 (4,81%)
Split – 2.893 (5,02%)
Rijeka – 1.312 (3,09%)
Osijek – 1.315 (3,53%)
Centar Splitsko-dalmatinske županije prešao je izborni prag brojem poništenih listića. Ispod tog praga su gradovi poput Karlovca (3,31%), Varaždina (2,40%), Koprivnice (2,73%), Siska i Valpova (3,43%) Krapine (2,35%), Bjelovara (2,88%), Virovitice (3,19%), Požege (3,60%), Slavonskog Broda (3,53%)
Neka županijska središta vrte se oko 4 posto. Gospić je na 4,37%, a Zadar na 4,26%. Šibenik broji 4,09% poništenih listića, a Vukovar točno 4%.
Mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji rekorderi
I dok ukupno gledajući Splitsko-dalmatinska županija prednjači po postotku poništenih listića, osim Splita koji je iznad praga, Makarska broji njih 4,17%. Brela broje 5,35%, Stari Grad 5,88%, a Bol 5,92%.
Kaštela su na 5,96% poništenih listića. U Solinu ih je 6,49%. U Omišu čak 6,51%. Proložac broji 6,65%, a Trilj 6,79% nevažećih listića. Dugi Rat je na 6,97%, Dugopolje 7,17%. Muć ima 7,65%, a Postira 7,82%.
Ipak, prvi vrhu liste gradova je Imotski (8,63%). Iznad su mjesta Cista Provo (9,87%), Zagvozd (10,75%) i Podbablje (10,87%). Rekorder sa čak 14,77% nevažećih listića je Lovreć.
>Visok postotak nevažećih listića, no ne viši nego rekordne 2020.
Stanje po županijama – broj nevažećih listića
Najveći postotak nevažećih listića je, dakle, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Slijede je zadarska i Dubrovačko-neretvanska.
Najmanji postotak poništenih listića bilježi se u Međimurskoj, Istarskoj i Varaždinskoj županiji.
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
4.527 (3,63%)
KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
1.183 (2,36%)
SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
1.750 (3,32%)
KARLOVAČKA ŽUPANIJA
1.493 (3,20%)
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
1.397 (1,94%)
KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
1.001 (2,51%)
BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
1.091 (2,77%)
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA
3.273 (3,05%)
LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA
551 (3,20%)
VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA
794 (2,63%)
POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA
970 (3,66%)
BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA
1.776 (3,67%)
ZADARSKA ŽUPANIJA
2.367 (4,09%)
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
3.068 (3,19%)
ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA
1.424 (4,07%)
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
2.016 (4,08%)
SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA
8.306 (5,43%)
ISTARSKA ŽUPANIJA
1.568 (1,86%)
DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA
2.130 (4,80%)
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
758 (1,65%)
GRAD ZAGREB
15.290 (4,81% )
INOZEMSTVO
476 (2,23%)
Snažne po(r)uke političarima
Osim poništenih listića, drugi krug izbora je obilježila i niska izlaznost.
Na 6.755 biračkih mjesta glasovalo je 44,18 posto birača. Točnije, njih 1.560.820. Stoga valja istaknuti i da 55,82 posto građana nije pristupilo izborima.
Zoranu Milanoviću drugi mandat priskrbilo je 1.122.859 glasova. Dragan Primorac bio je izbor 380.752 glasača.
Od 44,18 posto njih više od 57 tisuća građana je poručilo da ni Zoran Milanović ni Dragan Primorac nisu njihov izbor. Od brojnih po(r)uka koje su građani uputili političarima, i broj nevažećih listića je jedna od njih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.