Ukrajina: Strahuje se od novog raseljavanja stanovništva koje je bez grijanja, a stiže zima

Bliži se 290. dan invazije na Ukrajinu, u kojoj boravi visoki povjerenik UN-a za ljudska prava. UN strahuje od novog raseljavanja stanovništva koje je bez grijanja, a bliži se zima. Istodobno, Bjelorusija premješta svoje snage i vojnu opremu. Poljska se priprema razmjestiti njemački sustav protuzračne obrane Patriot na svojem teritoriju. Predsjednik Ukrajine Zelenskij posjetio je ranjene vojnike povodom Dana oružanih snaga Ukrajine, a objavljena je i vijest kako ukrajinske vlasti pretražuju crkve i samostane za koje se sumnja da su povezani s Rusijom.

Kako je objavio The Kyiv Independent, Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) izvijestila je u srijedu da provodi pretrage u 13 crkava, samostana i susjednih objekata, kao što su knjižnice, u Čerkaskoj, Volinskoj i Hersonskoj oblasti za koje se sumnja da su povezani s Moskvom kako bi se suprotstavilo mogućim “subverzivnim aktivnostima ruskih specijalnih službi u Ukrajini”.

> Višnja Starešina: Sram me je razine rasprave o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

> Zelenski odlikovao Hrvata Vjekoslava Prebega: ‘Za iskazanu hrabrost u obrani Ukrajine’

> Geopolitička analiza: Igraju se političke igre srpskih frakcija u BiH, a kreatori su Moskva i Beograd

“Uzimajući u obzir oružanu agresiju Rusije, ove mjere se provode radi sprječavanja korištenja vjerskih zajednica kao središta takozvanog ‘ruskog svijeta’ i zaštite stanovništva od provokacija i terorističkih napada”, stoji u priopćenju SBU.

Racije su uslijedile nedugo nakon što je predsjednik Volodimir Zelenskij potpisao dekret da odobri prijedlog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu da se zabrane vjerske skupine povezane s Rusijom i nametnu sankcije nekim promoskovskim biskupima.

Primarni cilj ovih mjera je Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije, podružnica Ruske pravoslavne crkve.

Vedomosti: Rusija priprema odgovor na ograničenje cijene nafte

Kako javlja HRT, Rusija bi na odluku G7 i EU-a o ograničenju cijene ruske nafte mogla odgovoriti zabranom prodaje ili najvišim dopuštenim popustom, izvijestio je u srijedu ruski poslovni dnevnik Vedomosti.

Skupina sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, EU i Australija ograničili su od ponedjeljka cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, zaprijetivši sankcijama osiguravateljima i prijevoznicima koji budu pružali usluge za skuplje pošiljke.

Kremlj i ruska vlada razmatraju tri moguća odgovora, uključujući zabranu prodaje nafte svim zemljama koje su poduprle cjenovni limit, izvijestio je list Vedomosti, pozivajući se na dva izvora bliska vladi.

Zabranjena bi bila izravna i prodaja preko posrednika, navodi list.

Druga opcija predviđa zabranu izvoza uglavljenog ugovorima koji uključuju cjenovni limit, i to za sve zemlje-odredišta.

Prema trećoj opciji, izvoz ruske nafte marke Urals bio bi dozvoljen samo uz propisani maksimalni popust na međunarodne referentne cijene, izvijestio je dnevnik.

Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak rekao je u utorak da će nove uredbe o izvozu stupiti na snagu do kraja godine. Prethodno je izjavio da bi Rusija mogla smanjiti proizvodnju nafte, ali ne puno.

Bloomberg je izvijestio da Rusija razmatra i određivanje najniže dopuštene cijene nafte u međunarodnoj prodaji, navodi Reuters.

Plenković smatra da bi teritorijalni ustupci Rusiji poništili međunarodno pravo

Teritorijalni ustupci Rusiji nakon što je ona izvršila agresiju na Ukrajinu značili bi poništenje međunarodnog prava, rekao je premijer Andrej Plenković u razgovoru za Al Jazeeru.

Na pitanje kako vidi kraj rata u Ukrajini, Plenković je rekao da će prije ili kasnije doći do mirovne konferencije i pregovora, no da je ključno osloboditi trenutno okupirani teritorij.

Predaja trenutno okupiranih teritorija Rusiji predstavljala bi poništenje međunarodnog prava, naglasio je.

Plenković smatra da je zasad malo vjerojatan prekid vojnih aktivnosti, s Ukrajinom koja napreduje i dobiva vojnu pomoć bez presedana.

Bjelorusija premješta vojnu opremu uslijed strahovanja da će napasti Ukrajinu

Bjelorusija planira premjestiti vojnu opremu i snage u srijedu i četvrtak u, kako je rekla, protuterorističkoj vježbi, dok se strahuje da bi Rusija mogla izvesti novi napad na Ukrajinu s teritorija svoje bjeloruske saveznice.

Nije bilo informacija o tome o kojim se dijelovima zemlje radi.

Bjelorusija je rekla da neće ući u rat u susjednoj Ukrajini, ali je predsjednik Aleksandar Lukašenko u prošlosti naredio vojnicima da se rasporede s ruskim snagama blizu ukrajinske granice, navodeći prijetnje Bjelorusiji iz Kijeva i sa Zapada.

Bjelorusija i Rusija formalno su dio “zajedničke države” i blisko su povezane gospodarski i vojno, pri čemu Rusija koristi Bjelorusiju kao polaznu točku za svoju invaziju na Ukrajinu koja je počela 24. veljače.

Ukrajina već mjesecima upozorava kako strahuje da bi Bjelorusija i Rusija mogle planirati novi upad preko ukrajinske sjeverne granice.

Ruska invazija na Ukrajinu ne jenjava

Posjet ukrajinskog predsjednika istoku države, gdje se vode najkrvavije bitke, događa se u trenutku kada Rusija uništava energetsku infrastrukturu i znatan dio zemlje je bez struje i grijanja uoči hladne zime. Istodobno Rusija optužuje Ukrajinu da dronovima napada aerodrome na njezinu teritoriju. SAD negira bilo kakvu povezanost. Iz Washingtona je poručeno da s takvim potezima nemaju ništa.

– Rusi izvode udar za udarom, pokušava se uništiti civilna infrastruktura potrebna kako bi ljudi imali grijanje, vodu, struju. To je ukrajinska svakodnevica. Nismo ni omogućili ni poticali Ukrajince za napade unutar Rusiji, ali važno je znati što oni proživljavaju svaki dan, rekao je Antony Blinken, državni tajnik SAD-a.

Zima je i kalendarski pred vratima, a mira ni primirja još nema

– Bilježimo interes znatne većine država članica u Općoj skupštini za diplomatskim rješenjem situacije u Ukrajini. Na to reagiramo vrlo ozbiljno i potvrđujemo našu spremnost za vođenje pregovora. Ovo što sada vidite je rat Zapada protiv Rusije do posljednjeg Ukrajinca. To je nešto što nam ne ostavlja drugu opciju osim da nastavimo s ciljevima naše Specijalne vojne operacije, rekao je Vasilij Nebenzija, veleposlanik Ruske Federacije pri UN-u.

– Ukrajini treba mir i Ukrajina želi mir više od bilo koje druge zemlje. Naš je teritorij napadnut. Ubijaju se naši ljudi. Naše domove uništava i pljačka ruska vojska. Imajte to na umu svaki put kada Moskva pokuša navući ovčju kožu i uvjeriti da se mirovnim naporima ne opire agresor, nego žrtva, rekao je Sergij Kislica, veleposlanik Ukrajine pri UN-u.

I dok ruska invazija na Ukrajinu ne jenjava, UN upozorava kako se zbog napada na energetska postrojenja strahuje od novog raseljavanja stanovništva koje ostaje bez grijanja usred zime, izvještava HRT.