Geopolitička analiza: Igraju se političke igre srpskih frakcija u BiH, a kreatori su Moskva i Beograd

Rat za veliku Rusiju

Ruski zastupnik: Kad napadnemo ukrajinski bankarski sistem, neće se moći isplaćivati plaće

Da na Zapadnom Balkanu može biti puno gore, naime za sada – nema mrtvih glava, ilustriraju i navodi ruskog zastupnika Andreja Guruljova, koji se nedavno na izvjesnom TV programu osvrnuo na učinkovitost postojeće ruske vojne strategije – koja kao primarnu metu cilja ukrajinski energetski sustav. Taj je njegov nastup prenio BBC, a iz kojeg izdvajamo sljedeće:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Danas Ukrajinci tvrde da nemaju ni vode ni grijanja, ali to je nebitno. Ukrajinska industrija je prestala raditi i to je najvažnije. Industrija koja je radila i zarađivala. Industrija koja je popravljala i proizvodila oružje. Sve je to zaustavljeno i to je danas glavna stvar, a sve ostalo su nuspojave”, kazao je Guruljov.

Uvjeren kako će ruske snage nastaviti djelovati sa ciljem uništenja ukrajinskog energetskog sistema, Guruljov sugerira ruskom vojnom vrhu i druge mete – koje treba napasti, kada se onesposobi energetski sistem, te navodi:

“Ljudi kažu da trebamo bombardirati njihove mostove, ali ja ih pitam znaju li da za bombardiranje jednog mosta treba desetak projektila? Ali da pogodimo centar za upravljanje željezničkim prometom – potreban je samo jedan projektil. Pa zašto ga ne pogodimo?” upitao je Guruljov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tu je i npr. bankarska infrastruktura. Ako sada bombardiramo središte bankarskog poslovanja, sve će stati. Ukrajinci neće moći ništa financijski odrađivati, kartice neće raditi, a plaće neće biti isplaćene”!

Naravno, spomenuti se navodi mogu shvatiti kao propaganda koja ima za cilj postupno stvaranje malodušnosti kod Ukrajinaca, odnosno slabljenje njihove obrane. Naime, ne sumnjamo da su izdvojeni navodi autorizirani – od strane ruskih vlasti!

Politička bitka za veliku Srbiju „pod Putinovim kišobranom“

Pozicija Zapada

Što se tiče stanja na Zapadnom Balkanu (ZB) prošli smo tjedan iznijeli da bi se po mišljenju Daniela Serwera (američkog stručnjaka za ZB), SAD trebale vratiti „balkanskoj politici“ – koja bi podržala suverenitet i teritorijalni integritet svih tamošnjih država, kao i poštovanju ljudskih prava njihovih građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Geopolitička analiza: Bi li sankcije pomogle Srbiji da postane Pijemont Zapadnog Balkana?

Nešto se – u tom smislu, ovaj tjedan i zaključilo na sastanku NATO-a u Bukureštu (29. i 30.2022.), po kojem bi se trebalo podržati pravo balkanskih država da demokratski, bez miješanja Beograda („teškaša na Balkanu“), odluče na kojoj će strani nove hladnoratovske linije (koja dijeli Europu) – biti!

Ponavljamo,

po Serweru, prolazna točka krize na ZB je Beograd, naglasio je i da je „Vučić uglavnom postigao dominaciju nad srpskim zajednicama na Kosovu, u CG i BiH, pri čemu u sve te tri države, Rusi putem ‘hibridnog rata’ pomažu Srbiji pri njihovoj – de facto ako ne i de jure – podjeli“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ujedno, mišljenje je Daniela Serwera, „da su razine vlasti u Srbiji susjednim državama, koje nadziru Srbi, korisne i Moskvi – jer ih Rusi koriste za destabilizaciju sadašnjih i budućih članica NATO-a a što će daljnje proširenje Alijanse učiniti rizičnom aferom“. Vjerujemo da je do sličnih zaključaka došao i NATO na nedavnom sastanku u Bukureštu!

Politička bitka između proruskih i onih drugih velikosrba u „genocidnoj tvorevini“

Što se tiče BiH podsjetimo se njenih početaka i ponovimo: Dakle, Daytonskim sporazumom zaustavljena je agresija na BiH i ujedno je preimenovana u građanski rat. Srpska je strana pacificirana formiranjem RS/BiH (cca 48% teritorija, dakle minus F/BiH i Distrikt Brčko) – koja je uspostavljena na etničkom čišćenju / genocidu.

S druge strane, u vrijeme potpisivanja Daytona, bošnjačko-hrvatska federacija je zamišljena na građanskom / kantonalnom principu s nadom da će se protekom vremena i RS “pograđaniti” / kantonizirati – u kontekstu očekivanog približavanja Srbije NATO-u. No, „ispalo“ je drugačije…

Dakle, Srbija je sve dalje od NATO-a a sve bliže Putinovim Rusima, tako da se BiH našla u raskoraku – jer ne može paralelno funkcionirati na dva politička načela – nacionalističkom i građanskom. I što je posljedica te pogrešne “prognostike” Zapada: 1. Majorizacija Bošnjaka nad Hrvatima – čime kompenziraju pretrpljeni genocid; 2. Postupno osamostaljivanje RS/BiH s konačnim ciljem razdruživanja od BiH. 3. Gore navedeno neizbježno vodi u ponovni sukob u BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz navedenoga proističe da je rješenje – u žurnom vraćanju izvornom Daytonu ili – s obzirom na opisane i znane sadašnje okolnosti i trendove, uspostava konsocijacijske / konsenzualne demokracije po belgijskom modelu.

Ujedno, zbog navedene “sistemske greške” dolazi i do četvrtog izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a koji je izabran „građanskim“  glasovima „Izetbegovićevih“ Bošnjaka!

No, ovaj se put čelništvo SDA „preračunalo u izbornoj matematici“, pa je Bakir Izetbegović kod nedavnih izbora, izgubio poziciju člana Predsjedništva BiH, jer su izborni listići njegovih glasača otišli Željku Komšiću! U ovom je kontekstu za istaći da postoje indicije da veliki utjecaj na SDA imaju službena Ankara i Beograd.

No, ono što je novo u BiH bit će odgovor na pitanje, tko će, sada nakon održanih izbora, na državnoj razini vlasti – biti partner HDZ-u i „Osmorki“ (bošnjačko-građanski blok) – hoće li to biti Milorad Dodik ili tamošnja srpska oporba.

Naime, oporbene političke stranke iz BiH i Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nastavili su borbu za nadzor nad Domom naroda Parlamenta BiH, a o čemu ovisi kako će izgledati nova vlast na državnoj razini…

U tom je kontekstu zanimljiva Dodikova izjava novinarima glede učešća SNSD-a u državnoj vlasti: “Ne mogu reći sa sigurnošću” (hoćemo li to biti mi), optužujući istodobno veleposlanika SAD-a u BiH Michaela Murphyja, kao i britansku diplomaciju, da aktivno lobiraju za drugu srpsku stranu (SDS)!

U svezi srpskih strana u BiH, postoji mišljenje da se politička scena u RS/BiH, pomalo karikirano, dijeli na dvije frakcije: na onu „ratnih profitera“ (SNSD), dakle, na frakciju oko Dodika i na frakciju „ratnih zločinaca“ (SDS), pri čemu su uvjetno „ratni profiteri“ bliži Putinu, dok su „ratni zločinci“ uvjetno bliži Zapadu!?

Naravno, ovdje je ključno istaći da se politička igra srpskih frakcija u BiH, osim kroz međusobna nadmetanja, igra i nadstranački tj. nasuprot bošnjačko-hrvatske strane (koja je za očuvanje BiH) a sa ciljem uspostave makar „Male-velike Srbije“. Navedenih dvostrukih uloga srpskih frakcija u BiH, svjestan je i Washington, uz dakako, kreatore tih uloga iz Beograda i Moskve!

(Podsjećamo slično je postavljanje, prema knjizi „Tajni rat Srbije“ američkog Židova Philipa Cohena, imao Beograd i početkom Drugog svjetskog rata, kada se odlučio, s jedne strane, za suradnju s Adolfom Hiterom preko Milana Nedića i s druge strane, za suradnju sa Saveznicima – preko Draže Mihailovića.

No, za ovo potonje saznao je Abwehr (njemačka vojno-obavještajna služba) pa je spomenuti plan osujetio tako što su SS i Wermacht iskompromitirali četnički pokret pred Saveznicima – na način da su s njima vodili intenzivne, zajedničke borbe / operacije protiv partizana!)

Ujedno, glede Milorada Dodika, kojega je kao „poštenog bosanskog Srbina“ svojedobno izselektirala bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, ističemo zapažanja BiH-a pisca Dragana Bursaća, prema kojima „Dodik sada podržava iste one fašističke četnike koji su mu pucali u djedove… Možete li shvatiti osobu koja 2019., kaže za četnike: ‘Nikada nisam mogao prihvatiti i imao sam negativan odnos prema tome što su se četnici 1942., na Kozari, borili protiv partizana… Pa onda Dodik okrene glavu od tog zla i danas četnike naziva otadžbinskom vojskom i dijelom savezničkih snaga“?

Ujedno, ovdje ne treba zaboraviti i da je Dodik svojedobno izjavio da je „Srebrenica osveta muslimanima i katolicima za Jasenovac“!

Sve u svemu, s prevrtljivim Dodikom u vlasti BiH i „lukavim velikosrpskim dirigentom“ Vučićem u Beogradu – koji imaju zajednički / prioritetni cilj – osigurati što veću Srbiju, pa i po cijenu „koketiranja sa Zapadom (u dosluhu s Putinom), pitanje NATO perspektive u BiH – ipak (dugoročno i dinamički gledano) – ostaje otvoreno!

Stanje na Kosovu

Srbija se na Kosovu koristi “opstrukcijama u malim koracima” da bi prikrila svoju strategiju – nepriznavanja Kosova – kao nezavisne države, a na što je jedini odgovor Zapada „jačanje političkog pritiska na Srbiju“! Navedeno tvrdi Nevenka Tromp, predavačica na Sveučilištu u Amsterdamu, za američki Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dakle, po njenom mišljenju, cilj te srbijanske politike malih koraka je „kupovina vremena, s računicom da će u određenom trenutku međunarodna zajednica dopustiti Srbiji da dosegne svoj primarni kosovski cilj, a to je zauzimanje teritorija sjevera Kosova“.

No, s druge strane kosovska je de facto nezavisnost dosegla novi stadij. Naime, po prvi put od 2008. cijela međunarodna zajednica – zbog ruske agresije na Ukrajinu, shvaća da ako Srbija uspije odvojiti sjeverni dio Kosova, da bi to Rusija mogla iskoristiti kao presedan za “preuzimanje” dvije ukrajinske oblasti – Luganjska i Donjecka.

Navedena nova ratna okolnost sugerira i da pet država EU (Španjolska, Mađarska, Grčka, Slovačka i Cipar) trebaju ponovo razmotriti „odustajanje od nepriznavanja Kosova kao nezavisne države“, a što bi Kosovu, nakon što bude priznato od svih država EU, omogućilo ulazak u NATO savez!

Crna Gora i Sjeverna Makedonija

Glede Crne Gore sve više zrije svijest tamošnjih suverenista – u kontekstu političkog sukoba sa srpsko – ruskom snagama da sloboda ide uz hrabrost, odnosno da se „Zapad nema što više čekati…jer je zapostavio CG!“

U tom je okviru zanimljivo i kako se upravo ovih dana pojavio dokumentarni film „Zavjera“ autora Šekija Radončića, u produkciji katarske Al Jazeere, a koji opsuje pokušaj državnog udara 2016. g. – uoči primitka CG u NATO, koji je uključivao i likvidaciju crnogorskog čelnika Mile Đukanovića!

U svezi Sjeverne Makedonije postoje stanovišta da se „nazire podjela te države (na srpsku i albansku sferu utjecaja), uz ‘proizvodnju nestabilnosti’ i očuvanje nelegitimnih utjecaja…“

Ovdje je ujedno potrebno podsjetiti na pokušaj državnog udara u ožujku 2017.g., također uoči prijema Makedonije u NATO. Čini se da su akteri i tog pokušaja bili isti kao i u CG, pri čemu javni izvori uz taj pokušaj udara vezuju obavještajca BIA-e Gorana Živaljevića i novinara Miroslava Lazanskog, koji je, čini se, bio blizak, ruskim službama!

Umjesto zaključka

S obzirom na prezentirano, uočljiva je inferiornost političkog utjecaja Zapada na ZB, i to u korist rusko-srpskog utjecaja.

Ipak, kao svojevrsno buđenje Zapada – ističemo kako je sukus nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a, koji je održan u Bukureštu, glasio da Europa mora ojačati svoju prisutnost na ZB i u zemljama u susjedstvu Rusije (Gruzija, Moldavija i dr.) – čime bi se ograničio utjecaj Ruske Federacije na te države!

Konkretnije, šef talijanske diplomacije Antonio Tajani, naglasio je da “Rusija mora biti zaustavljena na ZB”, te kako jedinstvena Europa treba garantirati sigurnosti svih država na Zapadnom Balkanu.

Slikovitiji je bio estonski dužnosnik Urmas Reinsalu, koji je upozorio da „(ruska) zvijer želi pokazati kontrolu nad Zapadnim Balkanom!“

Ipak, kako bi okončali ovaj uradak u nešto pozitivnijem tonu – ističemo da je na spomenutom NATO sastanku, izražena želja sudionika da BiH do kraja godine dobije status kandidata za EU, a da li će to tako i biti – vidjet ćemo. Naime, po riječima slovenske ministrice VP-a Tanje Fajon, EU će nastojati – u idućem razdoblju „potisnuti ruski utjecaj koji se provodi u BiH – preko bosanskih Srba“!

 

O autoru

* Tonči Mirić završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, bivši je djelatnik hrvatskog sigurnosnog sustava, te analitičar specijaliziran za Balkan, i države bivše Jugoslavije. Područja interesa: međunarodna politika / odnosi, geopolitika, vojna pitanja i strategije.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.