Skupština Crne Gore usvojila je sinoć jednoglasno Zakon o slobodi vjeroispovjesti. Za zakon je glasalo 45 zastupnika.
U dvoranu Skupštine, pola sata nakon ponoći, bačeno je pirotehničko sredstvo nakon čega je uslijedila svađa među zastupnicima, javlja Aktuelno.me.
Iako su prosrpski oporbeni zastupnici Demokratskog fronta (DF) uporabom pirotehnike, uništavanjem inventara, uvredama i prijetnjama pokušali prekinuti rad crnogorske Skupštine i odgoditi donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, nakon intervencije policije koja je privela 22 osobe, zastupnici vladajuće većine su u 2.30 ujutro izglasali zakon u onom obliku u kojem je bio predložen.
U nizu incidentata zastupnici DF-a su vrijeđali i pokušali nasrnuti na kolege iz vladajuće koalicije, ali i iz SDP-a. Vođa oporbenog DF-a Andrija Mandić inzistirao je na prekidu sjednice, kako bi njegovi zastupnici mogli sljedeći dan obrazložiti više od 100 predloženih amandmana.
Lideri DF-a Nebojša Medojević, Andrija Mandić i Milan Knežević prethodno su prišli predsjedniku i potpredsjednicima parlamenta i počupali mikrofone te se naguravali i uništavali inventar. Nakon incidenata, zastupnici DF-a su privedeni.
“Pozivam sve moje ratne drugove iz ’91. i ’99. da budu spremni. Možete računati na ono najgore”, zaprijetio je Mandić sa svog zastupničkog mjesta.
“Građani očekuju objašnjenje zašto maltretirate poslanike da poslije ponoći glasaju o ovako važnom zakonu. To ne bi radili da imate čiste namjere”, kazao je Mandić.
Zastupnik Socijaldemokratske partije Crne Gore Ranko Krivokapić, kojeg su zastupnici DF-a grubo vrijeđali, takvo je ponašanje nazvao ‘šešeljizacijom’ crnogorske Skupštine.
Svi su amandmani odbačeni, a 45 preostalih zastupnika je jednoglasno podržalo donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u obliku u kojem je predložen.
Demokratski front (DF) je opozicijska stranka u Crnoj Gori koja djeluje sa pozicija velikosrpstva i bliska je beogradskim vlastima. Ona predvodi protuzapadnu, anti-NATO i velikosrpsku opoziciju, te je politička nakupina koja povezuje četničke vojvode poput Andrije Mandića (Nova srpska demokracija, NSD) i nekoć reformne snage (Pokret za promjene, PzP) Nebojše Medojevića koji traži poništenje priznanja Kosova.
Demokratski front već je dva puta organizirao rušilačke prosvjede u Crnoj Gori. Prvi u listopadu 2008. godine nakon što je Crna Gora priznala Kosovo kao neovisnu državu. Tada je u sukobu prosvjednika i policije ozlijeđeno 40-tak osoba, a drugi sedam godina kasnije u listopadu 2015. godine nakon što su pristaše DF-a danim kampirale na središnjem podgoričkom trgu ispred crnogorskog parlamenta, te je došlo do novog sukoba sa crnogorskom policijom.
Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine. Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana SPC-u. SPC u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.
Podsjetimo, nakon osnivanja Kraljevine SHS 1918., CPC je ukinuta, a svu imovinu preuzela je SPC. Sada se u SPC-u i Srbiji bune jer smatraju da bi utjecaj SPC-a bio uškopljen i sužen, dok je s druge strane CPC pokrenula postupak za priznanje autokefalnosti u carigradskoj patrijaršiji.
Crna Gora je tako krenula stopama Ukrajine koja je uspjela dobiti autokefalnost za svoju nacionalnu Crkvu te tako ograničiti utjecaj Ruske pravoslavne crkve. Očekuje se da bi CPC mogla dobiti, odnosno obnoviti crkvenu neovisnost jer je bila priznata od ostalih pravoslavnih Crkava do svog ukidanja.
Također, ostale vjerske zajednice, katolička, židovska i islamska, nemaju ništa protiv zakona te su s državom potpisale i posebne bilateralne sporazume. Budući da SPC to nije učinila, nastoji ga se s njihove strane osporiti te ga proglasiti protuustavnim i antisrpskim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa