Američka administracija je priznala u srijedu da je u siječnju uplatila Iranu 400 milijuna dolara u gotovu novcu, u eurima i švicarskim francima, ali je zanijekala da je riječ o otkupnini za oslobađanje pet Amerikanaca u to vrijeme.
Dana 16. siječnja Iran i šest velesila Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija i Njemačka su u Beču u praksi primijenili povijesni dogovor o iranskom nuklearnom programu potpisan 14. srpnja 2015. Tako je 16. siječnja obilježio početak ukidanja međunarodnih sankcija Teheranu.
Washington i Teheran su istodobno najavili dotad neviđenu razmjenu zatvorenika: četvero iransko-američkih državljana i jednog Amerikanca, među njima je bio i dopisnik Washington Posta Jason Rezaian, koje je Islamska Republika oslobodila u zamjenu za “blago postupanje” SAD-a prema sedmorici iranskih zatvorenika.
U isto vrijeme, 17. siječnja predsjednik Barack Obama i njegov državni tajnik John Kerry izvijestili su da je Washington uplatio Teheranu 1,7 milijarda dolara duga i kamata iz vremena prije islamske revolucije 1979. i prekida američko-iranskih diplomatskih veza 1980. Ta uplata o kojoj je odlučio Arbitražni sud u Den Haagu, osnovan u tu svrhu, odnosila se na 400 milijuna dolara duga i 1,3 milijarde dolara kamata.
U srijedu je The Wall Street Journal objavio da je tih 400 milijuna dolara poslano u Iran, u eurima i švicarskim francima, naslaganim na paletama i ukrcanim u teretni zrakoplov. List je ocijenio da je novcem plaćena otkupnina za oslobađanje petero Amerikanaca.
“To nije bila otkupnina”, istaknuo je glasnogovornik State Departmenta Mark Toner. “Isplata otkupnine za otmicu bila bi protivna politici SAD-a”, poručio je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.
No Toner je priznao da je 400 milijuna dolara doista bilo isplaćeno u gotovu novcu, u eurima i u švicarskim francima, budući da je “Iran bio i još je izvan međunarodnog financijskog sustava”.
