Na dan obljetnice njegove smrti, prisjećamo se najvažnijeg talijanskog skladatelja kasnoga baroka u prvoj polovici 18. stoljeća. Antonio Vivaldi među prvim je asocijacijama na baroknu glazbu i jedno od najpoznatijih djela tog perioda – “Četiri godišnja doba”. No, manje je poznato da je bio i svećenik.
Prve poduke u obitelji
Vivaldi je prve poduke, i to iz violine, dobio od svog oca. Kasnije mu je to znanje poslužilo kao temelj na kojemu je gradio svoja virtuozna glazbena djela.
Vjera je utkana u prve dane skladateljeva života, jer je kršten po rođenju radi vrlo slabog zdravlja. Zaređen je u 25. godini života, a liturgijsku službu, radi zdravstvenog stanja, mogao je obavljati tek godinu dana.
Radeći kao profesor violine, Vivaldi je proveo gotovo punih 40 godina u jednome od četiriju venecijanskih djevojačkih sirotišta. No, ne i neprekidno.
Živeći u Rimu, Veneciji, Beču i Grazu, neumorno je stvarao glazbena djela. Među suvremenicima, bio je podjednako cijenjen i kao violinist, i kao skladatelj.
>Ludwig van Beethoven: Genij nadahnut vjerom u Boga
Instrospektivna ‘Četiri godišnja doba’
Antonio Vivaldi bio je duboko predan vjeri. Upravo se ta predanost osjeti slušajući njegove skladbe. Među svojih ukupno 800-tinjak djela ostavio je i maestralna ‘Četiri godišnja doba’ koja se ubrajaju među najpopularnija djela u povijesti glazbene umjetnosti.
Premda je glavni motiv ovog djela, što je tipično za barokno razdoblje, bila priroda, Vivaldi je kroz glazbeno putovanje kroz četiri doba u godini simbolično opisao tijek čovjekova života, od rođenja do smrti.
Naizgled jednostavnim i razigranim melodijskim linijama, igrajući se virtuoznošću instrumentalista, Vivaldi ponire u introspekciju.
>Johann Sebastian Bach: Glazba kao utočište vjere
Vivaldi – siromaštvo tijela i bogatstvo duha
Osobit susret sa samim sobom Vivaldi opisuje kroz harmonije koje konstantno teže za “rješenjem”. Upravo onako kako svaki čovjek teži za odgovorima svoje duše.
Vivaldi je preminuo u Grazu, u potpunom siromaštvu. No, iza sebe je ostavio golemo bogatstvo za čitavu povijest glazbe.
Među impozantnim brojkama baroknih remek-djela nalazi se najvećim dijelom 500-tinjak koncerata za solo glazbala. Među njima je 120 koncerata za soliste, ali i 230 koncerata za prvu ljubav – violinu. A u svima njima ispunjenost je vjerom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.