Vatikan je početkom srpnja potvrdio izopćenje šest biskupa iz Bratstva svetog Pija X., što predstavlja raskol ovog pokreta s Rimom. Bez odobrenja zaredili su nove biskupe, uz opravdanje da je to nužno. Bratstvo, premda utjecajno u određenim tradicijskim katoličkim krugovima, ostaje manjinska zajednica unutar Katoličke Crkve s oko 1,3 milijarde vjernika. Vatikan vjernike poziva da se udalje od Bratstva koje je aktivno i u Hrvatskoj.
Svećeničko bratstvo svetog Pija X. (FSSPX) suočilo se s najstrožom crkvenom kaznom nakon što je u 1. srpnja, unatoč izravnoj zabrani pape Lava XIV., u Švicarskoj zaredilo četiri nova biskupa. Time je dodatno produbljen desetljećima dug sukob ove tradicionalističke katoličke zajednice s Rimokatoličkom Crkvom.
Vatikan je ubrzo reagirao oštrim priopćenjem u kojem je istaknuo da se članovi Bratstva, uključujući i laike koji im i dalje ostaju vjerni, imaju smatrati raskolnicima i ekskomuniciranima.
Godine 1988. papa Ivan Pavao II. uputio je sličan apel kao i papa Lav, ali nije uspio spriječiti bratstvo da zaređuje biskupe. Odmah su izopćeni, ali sankciju je 2009. ukinuo papa Benedikt XVI.
> Ređenje bez papinog odobrenja: Vatikan izopćio šest biskupa iz Bratstva sv. Pija X.
Njegov nasljednik, papa Franjo, počevši od 2015. godine, priznavao je valjanost ispovijedi i vjenčanja koje obavljaju svećenici Bratstva.
Papa Lav im je prošloga listopada pružio maslinovu grančicu služeći misu na latinskom u bazilici sv. Petra u Rimu.
Krajem lipnja uputio im je poseban poziv. “Preklinjem vas i molim svim srcem: vratite se!”, napisao je papa Lav u pismu, nazvavši planirano zaređenje “raskolničkim činom”. “Razdirati Kristovu nešivenu haljinu grijeh je iznimne težine”, poručio je Papa u svom pozivu.
Međutim, Bratstvo je ustrajalo u svom planu, smatravši da su zaređenja novih biskupa nužna, tvrdeći da su im ostala samo dva biskupa.
Upozorenje splitskog župnika
Nakon odluke Svete Stolice, župnik splitske Župe sv. Trojice pri Samostanu sv. Ante na Poljudu, fra Benjamin Milković, obratio se vjernicima putem društvenih mreža. U otvorenom pismu pozvao ih je da ne sudjeluju na misama Bratstva niti primaju sakramente od svećenika FSSPX-a.
> Kutleša o političarima: Izjašnjavaju se kao katolici, a spremni su svoju vjeru podrediti stranačkoj stezi
“Misa koju slave svećenici FSSPX-a nije zajednička misa s Katoličkom Crkvom; sudjelovanje u njoj vodi u odvajanje od crkvenog zajedništva”, upozorava fra Benjamin Milković. “Ispovijed obavljena kod svećenika FSSPX-a **nije valjana** – grijesi vam formalno nisu odriješeni, koliko god iskreno bila obavljena. Ženidba pred njihovim svećenikom **nije valjana** pred Crkvom. Oni koji formalno pristupe FSSPX-u kao članovi, prema tumačenju crkvenih vlasti, sami sebe dovode u stanje raskola i izopćenja“, ističe župnik.
Raskolnički čin
Podsjećamo, u sjedištu Svećeničkog bratstva svetog Pija X. (FSSPX), tzv. lefebvreovci, 1. srpnja, u Écôneu u Švicarskoj, zaredili su četvoricu novih biskupa bez papinskog mandata. Čin je izvršen unatoč ponovljenim upozorenjima i apelima pape Lava XIV. te prefekta Dikasterija za nauk vjere kardinala Victora Manuela Fernándeza.
Ceremoniji je prisustvovalo više od 15.000 vjernika, svećenika, redovnika i redovnica. Slavlje je počelo u šatoru pokraj sjemeništa i uživo je prenošeno na šest jezika.
Na početku liturgije zaređeni su, unatoč liturgijskom pitanju “Habetis mandatum apostolicum?“ (“Imate li apostolski mandat?“), odgovorili potvrdno, pravdajući postupak potrebom za očuvanjem kontinuiteta i opstanka Bratstva.
Novi biskupi bez papinskog mandata su: Pascal Schreiber (53, Švicarac), zaređen za svećenika 1998. u Écôneu, Michael Goldade (SAD), podrijetlom iz Sjeverne Dakote, Michel Poinsinet de Sivry (42, Francuska) i Marc Happier (36, Francuska).
Ruke na njih položili su biskupi Bratstva msgr. Alfonso de Galarreta (prvi posvetitelj) i msgr. Bernard Fellay (suposvetitelj) – dvojica preživjelih od četvorice koje je 1988. zaredio nadbiskup Marcel Lefebvre.
Generalni poglavar don Davide Pagliarani u govoru je naglasio: “Spremni smo platiti bilo koju cijenu kako bismo spasili Crkvu.“ Optužio je crkvene vlasti od Drugog vatikanskog sabora da djeluju “suprotno vjeri i protiv svete tradicije“. Kazao je da eventualne kazne “nemaju nikakvu vrijednost“ i da je ovo za Bratstvo “povijesni dan“ i “slavlje“.
Bratstvo, koje je osnovao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre 1970., broji oko 600.000 članova diljem svijeta. Ono odbacuje ključne promjene Drugog vatikanskog koncila (1962.–1965.), posebno novi obred mise, te se drži stroge tradicijske doktrine i tridentske mise na latinskom (svećenik okrenut prema oltaru).
Papa Lav XIV. uputio je neposredno prije ređenja snažan apel u pismu don Pagliaraniju. “Molim vas od srca: preispitajte svoju odluku“, napisao je, upozoravajući da bi raskolnički čin doveo do toga da Crkva više ne priznaje neke sakramente (kao što su ženidba i ispovijed) koje dijele njihovi svećenici.
Papa je priznao pozitivne strane Bratstva – privrženost liturgiji, svećeničku formaciju i vjernost Tradiciji – ali ih je pozvao da se vrate u puno zajedništvo: “Molim za vas, jer razdirati Kristovu nešivenu haljinu grijeh je iznimne težine.“ Apel je završio predanjem nakane Bezgrješnom Srcu Marijinu.
Pagliarani je odgovorio da je “duboko dirnut očinskom brigom“ Svetog Oca. Izrazio je želju za osobnim susretom i naglasio da Bratstvo želi služiti Crkvi, a ne odvajati se od nje.
Pozvao se na slučaj iz 1988. godine, kada je Bratstvo već proglašeno raskolničkim, ali se kasnije ipak vodio dijalog. Spomenuo je i pozitivna svjedočanstva biskupa Vitusa Huondera i Athanasiusa Schneidera. Zaključio je da će jednog dana sve poteškoće biti prevladane te da bi gesta razumijevanja s papine strane samo učvrstila jedinstvo.
Unatoč argumentima Bratstva da ređenje bez jurisdikcije ne znači raskol, Vatikan drži suprotno: ređenje biskupa bez papinskog mandata povlači automatsko izopćenje (latae sententiae) i predstavlja raskolnički čin. Time se Bratstvo ponovno odvaja od Rimske Crkve, unatoč prethodnim naporima papa Pavla VI., Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i Franje.
Vatican News zaključuje da je ovaj događaj ponovno otvorio duboku ranu podjele u Crkvi.
Utemeljitelj – nadbiskup Marcel Lefebvre
Marcel Lefebvre, osnivač Svećeničkog bratstva svetog Pija X. (FSSPX), rođen je 29. studenoga 1905. u Tourcoingu na sjeveru Francuske kao treće od osmero djece u pobožnoj katoličkoj obitelji. Njegovi roditelji, Rene i Gabrielle, bili su vlasnici tekstilne tvornice. Od malih nogu privučen svećeničkim pozivom, s 18 godina upisao se u francusko sjemenište u Rimu. Zaređen je za svećenika 1929., doktorirao teologiju i počeo pastoralni rad u biskupiji Lille.
Potaknut starijim bratom Renéom, misionarom kod spiritanaca, Lefebvre je 1932. položio privremene zavjete i otišao u Gabon (Afrika). Ondje je bio profesor i rektor sjemeništa, a kasnije se potpuno posvetio misionarskom radu položivši vječne zavjete.
Usadio je snažan evangelizacijski duh u lokalno svećenstvo, utrostručivši katoličko stanovništvo Gabona između 1933. i 1947.; zemlja je postala najkršćanskija u frankofonskoj Africi i druga po veličini na cijelom afričkom kontinentu.
Njegova karijera brzo je napredovala. Postao je rektor sjemeništa u Mortainu, a papa Pio XII. imenovao ga je 1947. apostolskim vikarom u Dakaru te ga zaređuje za biskupa. Već sljedeće godine postaje apostolski delegat za francusku Afriku i uzdiže se u rang nadbiskupa. Papa Ivan XXIII. imenovao ga je članom pripremnog odbora za Drugi vatikanski koncil, a 1962. spiritanci su ga izabrali za svog generalnog poglavara.
Unatoč uglednom položaju, koncil je za Lefebvrea predstavljao duboko razočaranje. Većina konzervativnih tekstova koje je pripremao odbačena je u korist liberalnijih i modernijih inačica. Zajedno s drugim prelatima osnovao je konzervativnu skupinu Coetus Internationalis Patrum, koja se protivila modernističkim tendencijama, no bila je neuspješna. Slomljen, napustio je koncil.
Godine 1968. spiritanci su ga prisilili na ostavku s mjesta generalnog poglavara. Sa 63 godine činilo se da je pred umirovljenjem nakon dugogodišnjeg predanog služenja Crkvi.
Osnivanje i odnosi s Rimom
Na zahtjev mladih bogoslova koji su tražili tradicijsku svećeničku formaciju, Lefebvre je 1970. u Écôneu (Švicarska) otvorio novo sjemenište. Sa 65 godina, nakon karijere apostolskog delegata za Afriku, nadbiskupa Dakara i generalnog poglavara spiritanaca, uz odobrenje mjesnog biskupa Françoisa Charrièrea, 1. studenoga 1970. službeno je osnovano Svećeničko bratstvo svetog Pija X. (FSSPX).
Bratstvo nosi ime po Piju X. u kojemu vide uzor vjernosti katoličkoj predaji i nauku.
Lefebvre je inzistirao na poštovanju pape i neprekinutoj Tradiciji Crkve, koristeći isključivo tridentsku Misu na latinskom. Protivio se ekumenizmu, što je izazvalo otpor u Rimu.
Godine 1974. vizitatori su pohvalili bogosloviju, no 1975. odobrenje je povučeno. Lefebvre je suspendiran 1976., ali je nastavio rad smatrajući mjere nelegitimnima.
Bratstvo je brzo raslo, otvorivši sjemeništa na više kontinenata.
Kardinal Joseph Ratzinger (kasniji papa Benedikt XVI.) osobno se snažno zalagao za pomirenje sa Svećeničkim bratstvom svetog Pija X.
Godine 1988., u ime pape Ivana Pavla II., Ratzinger je FSSPX-u ponudio vrlo velikodušne uvjete: kanonski ustroj s punom autonomijom, jamstvo očuvanja tradicijske liturgije te dopuštenje da nadbiskup Marcel Lefebvre izabere jednog biskupa za red.
Zauzvrat se tražilo samo prihvaćanje 25. broja konstitucije Lumen gentium (nauk o Petrovoj službi) te “pozitivno stajalište” prema ostalim dokumentima Drugog vatikanskog sabora.
> Papa Ivan Pavao II. – što niste znali o plodonosnom pontifikatu jednog od najvećih papa?
Nadbiskup Lefebvre u svibnju 1988. potpisao je protokol s Ratzingerom, no predomislio se i povukao pristanak. Potom je pristupio biskupskim ređenjima bez papinskog mandata. Papa Ivan Pavao II. proglasio je to raskolom i izrekao ekskomunikaciju.
Ubrzo je papa Ivan Pavao II. osnovao Svećeničko bratstvo svetog Petra (FSSP) za svećenike FSSPX-a koji su željeli ostati u punom zajedništvu s Rimom, dok je preostalom Bratstvu prepustio da slijedi put koji je samo izabralo.
Lefebvre je umro tri godine kasnije, 1991.
Bratstvo je u međuvremenu nastavilo djelovati. Godine 2009. papa Benedikt XVI. ukinuo je ekskomunikaciju četvorici biskupa. Danas FSSPX broji više od 700 svećenika i preko 500.000 vjernika diljem svijeta, čuvajući tradicijsku katoličku vjeru i liturgiju.
Prema statutu, Bratstvo svetog Pija X. vodi generalni poglavar, koji boravi u generalnoj kući u Menzingenu u Švicarskoj, sa svoja dva pomoćnika, generalnim tajnikom i generalnim rizničarom.
Talijanski svećenik Davide Pagliarani (rođen 1970.) trenutni je generalni poglavar Bratstva.
Apostolat FSSPX-a u Hrvatskoj
Nakon uvođenja novog obreda Mise, u Hrvatskoj desetljećima nije bilo organiziranih inicijativa za Tradicionalnu latinsku misu. Postojali su samo pojedinačni slučajevi svećenika koji su je služili privatno ili povremeno javno, bez jasnog doktrinarnog profila i formiranja stabilne zajednice.
Prvi značajniji korak dogodio se prije nešto više od desetak godina zahvaljujući zalaganju laika: pod uvjetima motuproprija Summorum Pontificum pokrenuta je prva javna redovna tradicionalna misa u crkvi sv. Martina u Zagrebu.
Prva javna misa FSSPX-a u Hrvatskoj održana je 13. travnja 2012. u Zagrebu (Hotel Dubrovnik), a sljedeće godine ponovljena. U studenome 2013. pristupio je Bratstvu vlč. Marko Tilošanec, bivši svećenik Varaždinske biskupije, koji je nakon teološkog proučavanja krize u Crkvi odlučio potpuno se posvetiti Tradiciji. Prošao je dodatnu formaciju u bogosloviji u Zaitzkofenu.
> Međunarodni dan vjerskih sloboda – znate li da se 91% građana Hrvatske izjašnjava kao kršćani?
> DZS za svoju lošu analizu podataka o broju katolika na Popisu optužio građane da su se sami ‘loše’ popisivali
Ključni koraci uslijedili su 2014.: posjet p. Franza Schmidbergera (Lefebvreov nasljednik), uspostava kućne kapele u Dugom Selu, pokretanje glasnika Christus Rex te početak misa u Splitu (prosinac 2014.). Godine 2015. uspostavljena je građanska udruga sv. Josipa, a u listopadu je Hrvatsku posjetio tadašnji generalni poglavar msgr. Bernard Fellay.
Redovni apostolat započeo je u rujnu 2016. dolaskom p. Tilošanca. Mise su se redovito služile u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a kasnije i u Slavonskom Brodu te Osijeku i Dubrovniku. Osnovane su kapele: u Splitu (posvećena sv. Jeronimu, kasnije kupljena), Zagrebu (Dugave, zatim Remetinec – sv. Josip) i Rijeci (Bezgrješno Srce Marijino).
Broj vjernika povećao se, posebno tijekom korona-krize. Podijeljeni su sakramenti (krštenja, potvrde, vjenčanja, prve pričesti), organizirane duhovne obnove, procesije i kateheze. Pridružili su se novi svećenici (p. Sebastian Koliński i drugi), a pojavila su se i nova zvanja.
Danas FSSPX u Hrvatskoj djeluje na više lokacija s redovitim misama, kapelama i sve većim brojem vjernika privrženih katoličkoj Tradiciji. Unatoč izazovima, apostolat se postojano razvija, navodi FSSPX na svojim stranicama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.