Povodom aktualnih događanja na kulturnoj sceni – otkazivanja festivala u Benkovcu te otvaranja novih – starih pitanja oko financiranja kulturnih projekata javnim novcem pod pokroviteljstvom ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koju premijer Plenković na toj poziciji drži već devet godina, za portal Narod.hr svoja su mišljenja iznijeli hrvatski redatelj Jakov Sedlar te književnik i kolumnist Hrvoje Hitrec.
U razgovoru su se osvrnuli na način raspodjele javnih sredstava u kulturi, kritizirali ideološke kriterije u odlučivanju te upozorili na pokušaje dekonstruiranja hrvatske države kroz kulturno-umjetničke projekte.
>Je li ovo kulturna raznolikost o kojoj Obuljen govori?!
Hrvoje Hitrec: ”Lijeva parakulturna klatež uvijek ima veliku prednost kad je u pitanju javni novac”
U Hrvatskoj se iz javnog proračuna podupiru i kulturno-umjetnički projekti koji vrijeđaju nacionalne simbole i vjerske osjećaje građana. Komentirajući takvu praksu, Hitrec je upozorio da se većina sredstava dodjeljuje neizravno, putem organizacija poput Zaklade Kultura nova, pri čemu, kako kaže, prednost redovito ima lijeva ”parakulturna klatež”.
”Ne čini to država uvijek izravno, premda i u institucijama ima osoba sklonih rečenim projektima. Osobe su to zaposlene tko zna kada na ‘neodređeno vrijeme’. Više se financira neizravno, putem paradržavnih organizama kao što je Kultura nova, po načelu Poncija Pilata. U svemu, nepobitno je da lijeva parakulturna klatež uvijek ima veliku prednost, koja god opcija bila na vlasti. Ta klatež licemjerno koristi upravo slobode koje smo mi, naša generacija, donijeli Hrvatskoj, pa kada im kažemo da sve ima svoje granice, odmah potežu pištolje”, kaže Hitrec.
>Ivica Granić: Kulturna hegemonija
”Treba stati na kraj onima koji se preko kulture obračunavaju s hrvatskom državom”
Što se tiče raspodjele javnog novca i određivanja projekata koji zaslužuju prednost, Hitrec smatra da raznolikost može postojati samo ako odluke donose normalni Hrvati. Oni će, smatra, zaustaviti one što preko kulture vode obračun s hrvatskom državom.
”Sve uvijek zavisi o ljudima, koji odlučuju ovako ili onako. Ako u nekom centru odlučivanja imate pretežit broj normalnih Hrvata, oni će preporučiti financiranje i onih projekata s kojima se u cjelini možda i ne slažu, ali ne i onih koji neinteligentno lukavo kroz kulturni projekt provlače obračune s hrvatskom državom, osjećajima hrvatskoga naroda.
Granica se zna. Na žalost, živimo u pradoksalnom kaosu, u kojemu je konstanta podilaženje lijevoj agresivnosti, u stilu ne daj Bože da nas se proglasi konzervativcima, nacionalistima, revizionistima, klerikalcima i slično, pa uplašena birokracija popušta i propušta. A postoji i dalje duboko usađen strah iz komunističkoga režima i krepane Jugoslavije. Trebat će još nekoliko naraštaja, na žalost, da stvari dođu na svoje mjesto”, kaže Hitrec.
>Kultura po mjeri Obuljen Koržinek uz Plenkovićev blagoslov: Ovo su sporni projekti
Dekonstrukcija države preko kulture
Hitrec tvrdi da se kroz odnos prema Domovinskom ratu vidi tko podriva Hrvatsku. Kao i da se kulturnim i umjetničkim sredstvima pokušava ”dekonstruirati” branitelje i obranu. Poziva i na raskrinkavanje i borbu protiv takvih pokušaja.
”Kroz odnos prema Domovinskom ratu najbolje se vidi od čega je tko građen i iz koje avlije dolazi. Razumljivo je to: ako je hrvatska država pobjedom u Domovinskom ratu dobila imprimatur, prije svega treba ”dekonstruirati” hrvatsku obranu i branitelje, kao alat za dekonstruciju države. Spomenuo sam indirektno financiranje, u filmskom slučaju preko HAVC-a, osobito u hribarskom razdoblju, sada je već nešto bolje, nadam se. Što poduzimati? Raskrinkavati, boriti se. Izvesti klatež na brisani prostor, a hrvatska kultura ima tu snagu. Na kraju ćemo, kao i uvijek pobijediti.
A potomci će se čuditi koliko smo strpljenja i živaca morali imati da u samostalnoj Hrvatskoj porazimo one koji joj u miru rade o glavi, koristeći kulturno, dotično umjetničko polje za rasipanje svoga umjetnoga gnojiva, koje truje zemlju. I ljude. Svako popuštanje opisanim trovačima kod mene izaziva prijezir. Tolerancija ima granice, kao što rekoh, a oni koji prelaze granice uvijek mogu prijeći granicu, putovnice imaju”, zaključuje Hitrec.
>Pregled tjedna Viktora Peterlina: Je li došao kraj prešutnom dogovoru HDZ-a i lijevih kulturnjaka?
Jakov Sedlar: ”Ako država dodjeljuje novac za projekte koji su usmjereni protiv nje same, to je bolesno!”
Hrvatski redatelj Jakov Sedlar prokomentirao je situaciju raspodijele javnog novca u hrvatskoj kulturi dotaknuvši se ključnih problema hrvatske kinematografije.
Sedlar tvrdi da sve počinje od onoga tko dodjeljuje novce. Nije za nikakve propagande, ali da država dodjeljuje novac za projekte koji su usmjereni protiv nje same, to je bolesno, tvrdi Sedlar. Slaže se s Ivicom Šolom koji je u svojoj kolumni kazao da je ”kultura postala zadnje utočiše hulja”, aludirajući na to da je situacija abnormalna i vrlo zabrinjavajuća.
Sedlar smatra da financiranje treba biti usmjereno na različite projekte, pri čemu, kako kaže, ne pravi podjelu na domoljubne i nedomoljubne. Misli da kultura mora biti široko dostupna i raznolika, ali mora se razmišljati i o projektima koji su vezani za Domovinski rat.
”Ne mislim da se moraju financirati samo oni projekti koji su vezani isključivo za Domovinski rat, ali mora se razmišljati i o tome”, kaže Sedlar.
”Onaj tko upravlja i odlučuje, može voljeti ili ne voljeti nešto, ali mora to rasporediti pravedno, na projekte koji su zanimljivi, bez obzira na temu. Naravno, ako netko proizvodi filmove ili projekte koji su protiv države i vrijednosti koje ona predstavlja, to je bolesno. Takvo što nisam vidio nigdje drugdje, ali kod nas je postalo normalno”, dodaje.
>Prezire Hrvatsku, ali uzima novac: Marušić razotkrio Rajka Grlića
Film i kultura imaju značajan socijalni utjecaj
Film i kultura imaju snažan utjecaj, posebno na mlade ljude koji se najviše obrazuju kroz vizualnu umjetnost. Sedlar tvrdi da se javnim financiranjem projekata usmjerenih protiv vlastite države zapravo potiče njezina djelomična dekonstrukcija.
”Naravno, ne može se totalno uništiti državu filmom i kulturom, ali može se utjecati”, tvrdi. Kaže da trenutna ekipa koja vodi ministarstvo i ljudi koji odlučuju o kulturnim projektima rade ”dobar posao” po pitanju dekonstrukcije. No mi tu, na žalost, nemamo pravi odgovor”, dodaje Sedlar. ”Nemamo ljude na ključnim mjestima koji bi to mogli regulirati.”
Sedlar vidi kao problem što se projekti favoriziraju zbog ideologije, a ne zbog umjetničke vrijednosti.
”Nisam za propagandu, ni partizansku ni bilo koju drugu, ali je problem što se favoriziraju neki projekti zbog ideologije, a ne zbog umjetničke vrijednosti. Znam ljude koji su imali sjajne ideje i projekte, ali nisu dobili podršku jer nisu imali političku poruku koja njima odgovara. To je problem – oni koji pune svoje džepove i slijede ideologiju financiraju samo projekte koji njima odgovaraju”, kaže Sedlar.
>HAVC godinama podupire kontroverzne filmove: Evo koji su to
”Novac u HAVCU-u se raspoređuje plemenski”
Sedlar je ispričao da se i sam često susreće s ”cenzurom” svojih projekata. Tako je za zadnji film u kojemu glume poznati holivudski glumci, a koji će biti prikazan u svjetskim kinima, potpuno ignoriran od strane HAVC-a. Financijsku podršku nisu dobili čak ni za honorar autorice glazbe koja je inače dobila i Oscara za glazbu. Tvrdi da se novac u HAVC-u raspoređuje plemenski. ”Ako niste dio ‘plemena’ nemate šanse”, tvrdi Sedlar.
Tvrdi da je ekipi koja dodjeljuje novce zanimljivo samo ono što puni njihove džepove, a ne kvaliteta projekta.
”Ideologija i financijski interesi upravljaju time što se financira. To je situacija koja je postala normalna, ali je užasna. Umjetnost ne bi trebala biti sredstvo za privatne interese ili ideologiju”, dodaje.
”U Hrvatskoj imamo primjere mnogih ljudi koji su talentirani, ali su ignorirani jer nisu dio ‘prave ekipe’. To je tragedija. Zbog toga naši filmovi i projekti rijetko uspijevaju ostvariti stvarni učinak u kulturi”, zaključuje naš sugovornik.
>Sedlar za Narod.hr o HAVC-u: Radi se o plemenskom načinu vođenja i dijeljenja državnih novaca
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.