Povijest često pojednostavljuje ljude. Jedne pretvori u simbole, druge u protivnike, treće u fusnote. Oko velikih političkih figura s vremenom nastanu mitovi i protumitovi pa nestane ono što je najvažnije – pokušaj razumijevanja vremena u kojem su djelovali i ideja koje su ih vodile. Povodom obljetnice rođenja prvog hrvatskog predsjednika piše dr. Đuro Njavro.
> 14. svibnja 1922. rođen dr. Franjo Tuđman – utemeljitelj moderne hrvatske države
To posebno vrijedi za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. Tri desetljeća nakon stvaranja hrvatske države možda više nije najvažnije pitanje što mislimo o Franji Tuđmanu kao političaru. Važnije je pitanje postoji li u njegovu političkom nasljeđu nešto što može pomoći Hrvatskoj u 21. stoljeću.
Male države ne biraju geografiju. Ali mogu birati koliko će razumjeti svijet
Hrvatska je danas članica Europske unije i NATO-a. Granice i rat više nisu glavno pitanje. Drukčiji su izazovi: demografija, konkurentnost, gospodarstvo, obrazovanje, tehnologija i položaj Hrvatske u svijetu koji se ponovno preslaguje.
Franjo Tuđman bio je dijete svog vremena. Njegova generacija rješavala je pitanje koje su mnogi europski narodi riješili stotinjak godina ranije – stvaranje samostalne nacionalne države. Ali nije riječ bila samo o stvaranju države. Jednako važna bila je ideja kamo tu državu smjestiti.
Tuđman je razumio da Hrvatska ne nastaje protiv Europe nego kao dio velikog procesa otvorenog padom Berlinskog zida: demokracije, tržišnog gospodarstva i europskog povezivanja.
Razumio je nešto što male države često nauče tek kroz skupa iskustva: povijest se ne može mijenjati ignoriranjem velikih procesa nego njihovim razumijevanjem. Male države ne biraju geografiju. Ali mogu birati koliko će razumjeti svijet.
> Jonjić: Tuđman je odlučno i prije osamostaljena govorio ‘kad postanemo nezavisni’ (XVI.)
Kriterij izvrsnosti
U vremenu stvaranja države pokušao je okupiti različite ljude: iz zemlje i iseljeništva, lijeve i desne, stare protivnike i nove saveznike. Znao je da cilj mora biti veći od podjela.
Danas, kada država postoji, možda ta ideja dobiva novo značenje. Povijest ne treba zaboraviti. Treba ju istraživati i razumjeti. Ali energija društva ne smije ostati zarobljena u prošlosti.
Budućnost Hrvatske danas sve manje ovisi o granicama, a sve više o znanju. Naši sportaši odrastaju i uspijevaju u brutalnoj globalnoj konkurenciji. Natječu se protiv mnogo većih država i postižu rezultate koji nadilaze objektivne pretpostavke zemlje njihove veličine. Možda to nije samo sportska priča. Možda je to razvojni model.
Ako mala država želi dugoročno opstati među velikima, mora stvarati vlastitu elitu znanja. Volim ideju predsjedničkih stipendija. Ne političkih stipendija. Ne stranačkih stipendija. Nego stipendija izvrsnosti.
Hrvatska bi mogla svake godine poduprijeti pedeset ili sto najboljih mladih ljudi, izabranih isključivo prema kriteriju izvrsnosti, i omogućiti im studij na najboljim svjetskim sveučilištima. Nakon toga trebalo bi ih vratiti i uključiti u hrvatske javne, državne, gospodarske i znanstvene institucije.
> Index.hr naveo niz netočnih informacija o Tuđmanu: Evo što je istina
Hrvatska znanja, izvrsnosti i globalne konkurentnosti
Nije teško zamisliti da bi Hrvatska jednog dana mogla imati program predsjedničkih stipendija izvrsnosti. Možda bi upravo ime prvog hrvatskog predsjednika, čovjeka čija je generacija ostvarila stvaranje države, moglo nositi program čiji bi cilj bio stvaranje njezine druge faze — Hrvatske znanja, izvrsnosti i globalne konkurentnosti.
Dubrovnik je stoljećima slao svoje mlade ljude na europska sveučilišta, ali ih nije školovao da odu. Školovao ih je da se vrate ili sacuvaju trajnu povezanost.
Hrvatska država je nastala u vremenu kada je najveće pitanje bilo kako preživjeti. Danas pitanje više nije kako opstati. Pitanje je kako uspjeti.
Ako je prva faza hrvatske države bila njezino stvaranje, druga bi mogla biti stvaranje izvrsnosti. A možda će upravo to biti najvažniji zadatak generacija koje dolaze.
*Đuro Njavro (1957.) doktor je ekonomskih znanosti, obnašao je dužnost savjetnika za gospodarstvo prvog hrvatskoga predsjednika, dva puta je biran u Hrvatski državni sabor, gdje je vodio Odbor za financije i državni proračun. Osnivač je i dva desetljeća dekan Zagrebačke škole ekonomije i menagementa, vodeće hrvatske i međunarodno prepoznate poslovne škole. Autor je većega broja znanstvenih i stručnih radova te knjiga.
> 25. veljače 1990. – za predsjednika HDZ-a izabran dr. Franjo Tuđman
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.