Prema izračunima grčkog matematičara, astronoma i oca geografije Eratostena, 1184. godine prije Krista, osvojena je, opljačkana i spaljena Troja.
Jedini povijesni izvor u kojem se opisuje desetogodišnji Trojanski rat je Homerov ep Ilijada koja opisuje 48 dana u posljednjoj godini rata. Stari Grci nisu sumnjali da Homer opisuje stvarni rat i događaje.
Prema legendi, nakon što je trojanski princ Paris oteo „najljepšu ženu na svijetu“, ujedno i ženu Spartanca Menelaja, Helenu njegov je brat Agamemnon okupio vojsku te odlučio napasti Troju. Troja je bila okružena visokim zidinama koje Grci nisu mogli tako lako probiti. Bitka je trajala skoro deset godina. Iako je okolni trojanski teritorij bio potpuno uništen, grad je bio skoro netaknut. Kako bi napokon priveli bitku kraju, Grci su izgradili velikog šupljeg drvenog konja kao znak pomirenja i za žrtvu “bogu” Posejdonu te uspjeli nagovoriti Trojance da ga prihvate. Te noći ratnici koji su bili sakriveni u konju izašli su iz njega i otvorili gradska vrata te tako omogućili preostalim Grcima da uđu u Troju i unište ju.
Prema Ilijadi, Trojanci su nakon poznatog prijevarnog upada Grka u grad pružili žestok otpor, ali su na kraju stradali u tisućama, dok su njihovi krvnici bili kažnjeni od strane “bogova”. Njemački arheolog Heinrich Schliemann je 1870. godine započeo iskopavanja na mjestu za koje se vjeruje da je Troja koju je opisao Homer. Kasnija su iskapanja otkrila više gradova sagrađenih u različitim razdobljima. Jedan od ranijih gradova često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Međutim, istraživanja nisu donijela niti jedan konkretan dokaz da su se događaji koje opisuje Homer zaista i dogodili. Postoji i mišljenje da Homer u svojim pričama opisuje svojevrsnu kompilaciju ratovanja kod Grka u razdobljima Mikenske kulture i Brončanog doba, a da se ne opisuju stvarni događaji.
Izvor: narod.hr
