-->
Nedjelja, 12 siječnja, 2025
-0.1 C
Zagreb
Pratite nas:

16. siječnja 1969. Samozapaljenja studenata u komunističkoj Čehoslovačkoj – ‘Boli me, ali zlu se moramo suprotstaviti’

Podijeli

Godine 1969. trojica studenata i više drugih osoba, od kojih je najpoznatiji Jan Palach (20), izvršila su javna samozapaljenja kao prosvjed protiv zla komunizma i sovjetske intervencije protiv Praškog proljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mladi Česi dragovoljno umirali za slobodu svoje zemlje – cijeli Prag na pogrebu Jana Palacha:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Na današnji dan 1969. godine u Pragu se spalio češki student Jan Palach u znak prosvjeda protiv ruske (sovjetske) komunističke intervencije u toj zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tog prohladnog, sumornog četvrtka, 16. siječnja 1969. godine, točno u 14.25 sati, u središtu Praga, na Václavskim náměstíma, planula je ljudska buktinja. Prilika obavijena plamenom preskočila je ogradu, potrčala preko ceste i zaputila se prema spomeniku svetoga Václava, ali se usput saplela i to je omogućilo nekolicini prolaznika da svojim kaputima ugase vatru.

Iako teško ozlijeđen, mladić je uspio ljudima oko sebe reći kako nije samoubojica, te da je taj njegov čin protest protiv stanja u zemlji i da je u torbi na mjestu gdje se zapalio ostavio pismo u kojem sve objašnjava. Preko 85% njegova tijela bilo je prekriveno teškim opeklinama i spasa nije bilo.

Sve do smrti, sljedeća tri dana, strašno je trpio, ali nije htio primiti nikakva sredstva za ublažavanje bolova, kako bi bio pri punoj svijesti i objasnio motive koji su ga naveli na tako radikalan postupak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Grobnica Jana Palacha – mjesto koje i danas hodočaste slobodarski Česi

samozapaljenja
Photo: wikimedia.commons.org

“Boli me, ali zlu se moramo suprotstaviti”

Mjesec dana kasnije drugi student – Jan Zajic spalio se na istom mjestu, na praškom trgu sv. Vjenceslava, a slijedio ih je i treći student – Evžen Plocek u travnju te godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pet mjeseci prije, trupe SSSR-a, Bugarske, Poljske, Istočne Njemačke i Mađarske okupirale su Čehoslovačku i tako zgazili reformsku struju Alexandera Dubčeka koja je tražila liberalizaciju tadašnjeg komunističkog sustava. U invaziji je odbila sudjelovati jedino Rumunjska – iako članica Varšavskog pakta.

Grafiti u čast čeških mučenika i boraca protiv zla komunizma

Graffito an einer Prager Häuserwand.jpg
Photo:wikimedia.commons.org

U Čehoslovačku je ušlo između 5 i 7 tisuća sovjetskih tenkova i 200 do 600 tisuća vojnika, pod izlikom da su čehoslovački komunisti zatražili “bratsku pomoć protiv kontra-revolucije” i pri tomu je poginulo više od 100 ljudi.

Jan Palach je prvo pokopan na praškom groblju Olšanyju i grob mu je postao mjesto hodočašća. Zato ga je 1973. policija potajno ekshumirala, kremirala i pepeo pokopala u Všetatyju.

Nakon pada komunizma Palachov pepeo vraćen je u praški grob, koji mnogi Česi pohode svakog 16. siječnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sprovod Jana Palacha

samozapaljenja
Photo: wikimedia.commons.org

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci