Masada, hebrejska riječ za tvrđavu, strateška utvrda u današnjem istočnom Izraelu koja dominira ravnicom kraj Mrtvog mora, 73. godine pala je u rimske ruke nakon nekoliko mjeseci opsade čime je završio prvi židovsko-rimski rat.
Masada nisu branile organizirane vojne posade nego tek 960 hrabrih branitelja, među kojim su bili i žene i djeca. To je rimskoj vojsci olakšalo osvajanje u iznimno teškim terenskim i vremenskim uvjetima.
Rimljani su uvidjevši da nema drugog načina za proboj u tvrđavu na liticama čija je visina varirala od 400 do najmanje 90 metara, odlučili sagraditi prilaznu rampu na najnižem dijelu. Po rampi su dopremljene opsadne sprave kojima je probijen zid utvrde, a kada su idućeg dana Rimljani prodrli u utvrdu dočekala su ih 953 mrtva tijela.
Kada su ušli u tvrđavu Rimljani su ustanovili da su branitelji zapalilo sve zgrade osim skladišta sa hranom i da su zatim izvršili masovno samoubojstvo kako bi izbjegli sigurnu smrt od ruku svojih neprijatelja.
Zbog toga što hebrejska vjera ne dopušta samoubojstvo, pretpostavlja se da su branitelji izvlačili slamku i naizmjenično ubijali jedni druge do posljednjeg čovjeka koji je bio jedini od branitelja koji je izvršio samoubojstvo, navodi rimski povjesničar Josip Flavije.
Isti povjesničar navodi da samo skladišta hrane nisu zapaljena jer su branioci željeli pokazati Rimljanima da su, iako su imali mogućnost da se još brane sami izabrali vrijeme svoje smrti.
Opis opsade Masade navodno su Josipu Flaviju ispričale dvije žene koje su se zajedno sa petoro djece sakrile u jednoj od cisterni za skupljanje kišnice.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.