19. prosinca sveti Anastazije I. – papa koji je osudio Origenovo heretičko učenje

Papa Anastazije osudio je pod utjecajem svetog Jeronima Origenovo naučavanje, a poticao je i afričke biskupe na borbu protiv raskolničkog donatizma. Preporučio je svećenicima da ustanu i da sagnu glave za vrijeme čitanja iz evanđelja. Bio je prijatelj sa svetim Augustinom, svetim Jeronimom i svetim Paolinom Nolanskim.

Sveti Anastazije I, rođeni Rimljanin, sin Maksima, izabran je za nasljednika svetog Petra 27. studenoga 399, kao 39. papa po redu. Pobožan mladić, nikada u životu, pa ni kao papa, nije mario za materijalna dobra. Isticao se apostolskom revnošću i gorljivošću. Naslijedio je papu Siricija, a u svojem kratkom pontifikatu borio se protiv krivovjerja i zabluda nastalih na učenju ranokršćanskog pisca i propovjednika Origena (Aleksandrija, 185-Tir, 253). Kad je primio pismo patrijarha Teofila iz Aleksandrije o njegovim sumnjama u Origenovu vjernost kršćanskom učenju, sazvao je godine 400. crkveni sabor.

Papa Anastazije osudio je pod utjecajem svetog Jeronima Origenovo naučavanje, a poticao je i afričke biskupe na borbu protiv raskolničkog donatizma. Preporučio je svećenicima da ustanu i da sagnu glave za vrijeme čitanja iz evanđelja. Bio je prijatelj sa svetim Augustinom, svetim Jeronimom i svetim Paolinom Nolanskim. Sveti Jeronim ga je opisao kao „čovjeka svetog života i bogatog u svojem posvemašnjem siromaštvu“. Dodao je i primjedbu da „Rim nije zaslužio da takvog papu ima dugo“. Preminuo je u Rimu na današnji dan, 19. prosinca 401. Pokopan je na Poncijanovom groblju. Ubrzo nakon Anastazijeve smrti Rim su 410. zauzeli i opljačkali Vizigoti i njihov vladar Alarik I.

O Origenu:

Origen (grčki Ωριγένης, Ōrigénēs, latinski Origenes), ranokršćanski pisac (Aleksandrija, oko 185 – Tir, oko 254). Jedan od najplodnijih i najuniverzalnijih crkvenih pisaca kršćanske antike. Najvažnije mu je djelo O počelima (latinski prijevod De principiis), koje je prvi pokušaj dubinskoga, svetopisamskog i racionalnog izlaganja objavljene kršćanske vjere. U apologiji Protiv Celza (Κατ Κέλσου) pobija spis protiv kršćanstva napisan oko god. 180. Od ostalih djela važnija su O molitvi (Περὶ εὐχῆς), Nagovor o mučeništvu (Εἰς μαρτύριον προτρεπτιϰός), sholije, homilije i dr. U svojim spekulacijama Origen se približava novoplatonizmu; razvija nauk o logosu, naučava preegzistenciju dušâ, teoriju o ciklusima ponovnih stvaranja i konačnom spasenju svih; neke od njegovih postavki (origenizam) bile su osuđene na Drugom carigradskom koncilu (553). 

Sve o origenizmu, herezi koja je zahvatila rano, kršćanstvo pročitajte na stranici Patrologija

Izvor: narod.hr