Posebno je zaslužna za odgoj siromašnih i napuštenih djevojčica u Paviji (Italija).
Te mlade žene su uz njenu pomoć uspjele se osloboditi jarma teškog vremena u kojem su živjele, pa se sveta Benedetta, gorljiva zagovornica ženskih prava, po mnogima može smatrati – pretečom istinskog feminizma.
Današnja sveta zaštitnica je Benedetta Cambiagio Frassinello, talijanska misionarka, osnivačica kongregacije Sestara benediktinki od Providnosti. Rođena je 2. listopada 1791. u Langascu kod Campomoronea (provincija Genova, Ligurija), kao dijete seljačke obitelji. Od trinaeste godine živjela je u lombardijskom gradu Paviji. S 20 godina doživjela je mistično iskustvo, nakon kojeg se posvetila molitvenom i duhovnom životu.
Htjela je postati redovnicom, ali se po želji roditelja 1816. udala za stolara Giovannija Battistu Frassinella. Njezina životna sudbina jedna je od rijetkih među sveticama. Više je udatih žena, kada su postale udovice, prihvatilo redovnički poziv. Benedetta je to učinila još za života svoga muža, koji je pristao na njezinu odluku te je i on prihvatio redovnički poziv. Giovanni se 1825. pridružio se kao brat laik redovnicima somaschima, a Benedetta je postala uršulinka. Naročito se isticala svojom djelatnošću na društvenom i duhovnom području. Dokazala je da se te dvije djelatnosti ne suprotstavljaju, nego nadopunjuju. Širila je Radosnu vijest u praksi, kao žena koja na sve moguće načine evangelizira društvo.
Posebno je zaslužna za odgoj siromašnih i napuštenih djevojčica u Paviji.
U vrlo teškim vremenima društvene i političke krize, stavila se na raspolaganje siromašnim djevojkama, ponudila im je svoje duhovno materinstvo i odvažno ih vodila usred svakodnevnih nevolja i opasnosti. Te su se mlade žene uz njezinu pomoć uspjele osloboditi jarma teškog razdoblja, u kojem su živjele, pa se sveta Benedetta, gorljiva zagovornica ženskih prava, po mnogima može smatrati i pretečom istinskog feminizma. Već 1827. osnovala je u Paviji prvu pučku školu, koja je za četiri godine imala već više od stotinu učenica. Godine 1838. osnovala je s još pet suradnica družbu Sestara benediktinki od Providnosti, koja se naročito posvetila odgoju i obrazovanju djevojaka. Redovnice te družbe po njoj su i nazvane „benedittine“.
Odnos muža i žene, kao i položaj žene, kršćanstvo uzdiže od samih početaka po uzoru na Krista, koji se rodi kao Bog od žene:
Odnos muško-žensko od samih početaka kršćanstva je od strane Crkve uzdignut na poziciju koja je bila nepoznata tadašnjem svijetu u kojem je žena često bila potcijenjena. Odnos između muža i žene, Sveto Pismo u prisnosti, jedinosti i ljubavi uspoređuju čak sa odnosom Krista i Crkve. Naime, Krist (slika muža) iz neizmjerne ljubavi prema ljudima-Crkvi (slika žene) daje svoj život za nju:
“Muževi, ljubite svoje žene kao što je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju 26da je posveti, očistivši je kupelji vode uz riječ 27te sebi predvede Crkvu slavnu, bez ljage i nabora ili čega takva, nego da bude sveta i bez mane. 28Tako treba da i muževi ljube svoje žene kao svoja tijela. Tko ljubi svoju ženu, sebe ljubi. 29Ta nitko nikada ne mrzi svoga tijela, nego ga hrani i njeguje kao i Krist Crkvu. 30Doista, mi smo udovi njegova Tijela! 31Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu; dvoje njih bit će jedno tijelo. 32 (Poslanica Efežanima poglavlje 5)
To produbljuju i druge Pavlove poslanice: “Nema više: Židov – Grk! Nema više: rob – slobodnjak! Nema više: muško – žensko! Svi ste vi Jedan u Kristu Isusu!” (Galaćanima poslanica 3, 28).
Biblija nam pokazuje da ambijent u kojem nastaje prva Crkva nije hram ni sinagoga, nego obiteljska kuća u kojoj je žena temelj. Upravo zato papa Ivan Pavao II. apelira na nužnost priznanja nenadomjestivoga doprinosa žene u izgradnji Crkve, ali i u razvoju društva. U svom apostolskom pismu Mulieris dignitatem danas sveti papa donosi svoje promišljanje o ženi i njenoj ulozi: “Vjerujem da su moji poljski korijeni bili odlučujući utoliko što sam vidio, tijekom mnogih godina života u mom selu, poljske žene kako čuvaju, čak i pod komunizmom, duhovnu tradiciju, kulturu, ljubav za neovisnošću, strast za naš nacionalni identitet…”
O tome kako je Crkva uzveličala ulogu žene u društvu i to redovito pod vrlo teškim društvenim i povijesnim okolnostima pročitajte u Glasu Koncila
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.