30. kolovoza 1918. Moskva – hrabra Židovka Fanny Kaplan pokušala ubiti Lenjina

Na današnji dan 1918. izvršen je atentat na zloglasnog Vladimira Iljiča Lenjina, koji je počinila, začudo, jedna žena. Zvala se Fanny Kaplan i rođena je na području Ruskog Carstva, u židovskoj obitelji.

Razlog zbog koga je pokušala ubiti Lenjina bilo je njeno neslaganje s njegovom politikom. Ona je, naime, pripadala socijalističkim revolucionarima (tzv. eserima – po kratici S.R. za Socijalistička Revolucija). Između esera i boljševika postojalo je neslaganje i svojevrsna konkurencija. Naime, eseri su htjeli da u revolucionarnoj Rusiji vrhovnu vlast dobije demokratski izabrana Ustavotvorna skupština. Nakon što na izborima za tu skupštinu boljševici nisu u njoj uspjeli dobiti većinu, jednostavno su je ukinuli. To je zapravo bio početak boljševičke diktature u Rusiji.

Još jedan potez boljševika razočarao je esere. Bio je to znameniti Mir u Brest-Litovsku, u kojem su boljševici de facto predali rat Nijemcima i Austro-Ugarskoj. Fanny Kaplan smatrala je boljševičkog vođu Lenjina zbog takvih postupaka izdajicom i odlučila ga je ubiti. Do danas je ostalo nepoznato je li njen čin bio dio organizirane urote ili je djelovala samostalno.

Na današnji dan Lenjin je održao govor u moskovskoj tvornici “Srp i čekić”. Nakon završetka govora izašao je iz zgrade i uputio se prema automobilu. Tada je Fanny Kaplan ispalila u njega tri metka. Dva su ga pogodila, i to u ruku i u vrat. Prevezen je u Kremlj, gdje je stanovao. Navodno se Lenjin bojao mogućih drugih atentatora, pa nije želio napuštati Kremlj kako bi ga se prevezlo u bolnicu. Vjerojatno je mislio da bi ga u bolnici netko mogao dokrajčiti. Liječnici su mu, stoga,  morali pomoći kod kuće, no izvan bolnice nisu mogli izvaditi metke. Ipak je preživio, no jedan metak mu je ostao u vratu. Izvadio mu ga je tek gotovo četiri godine kasnije jedan njemački kirurg. Sljedećeg mjeseca nakon vađenja metka Lenjin je doživio prvi moždani udar, nakon kojeg tjednima nije mogao govoriti, a desna strana tijela mu je bila gotovo paralizirana. Sljedeća dva moždana udara pretvorila su ga u gotovo potpuno bespomoćnog invalida. Umro je oko 5 i pol godina nakon atentata.

Fanny Kaplan nije odala nikog od svojih eventualnih suradnika i tvrdila je da je djelovala sama. Smaknuta je četiri dana nakon atentata, u dobi od samo 28 godina.

Boljševici su snažno reagirali na njen čin. Tri dana nakon njenog pokušaja atentata pokrenuli su tzv. Crveni teror, represivnu fazu revolucije. U sljedećih nekoliko mjeseci smaknuto je bez suđenja oko 800 esera i drugih protivnika boljševizma.

Izvor: narod.hr