Petak, 24 siječnja, 2025
7.2 C
Zagreb
Pratite nas:

5. ožujka Sveti Lucije – kako je papa rođen u Rimu postao zaštitnik jedne pokrajine Danske?

Podijeli

Sveti Lucije (Lucius) I, rimski papa, 22. nasljednik svetog Petra, vladao je Crkvom od 25. lipnja 253. do 5. ožujka 254. Sin Porfirijana, rođeni Rimljanin, postao je pripadnikom rimskog klera pod papama Fabijanom i Kornelijem. Izabran je za papu nakon progona pape Kornelija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Živio je asketski, zahtijevao od svećenstva ćudoredno vladanje i borio se protiv krivovjerja. Poput svojeg prethodnika Kornelija bio je blag prema kršćanima povratnicima i pokajnicima, koji su se u strahu od progona privremeno odrekli vjere. Za progona kršćana u doba cara Valerijana i njegovog sina, cara Galijena, najprije je prognan iz Rima, a potom pozvan natrag.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegov povratak bio je velik događaj i snažno je odjeknuo u kršćanskim zajednicama. Sveti Ciprijan, biskup Kartage, koji je papi Luciju već pismeno čestitao na izboru za papu, sada mu se obratio riječima: „Možda Vas je Gospodin pozvao natrag u Rim, kako bi Vam osigurao značajnije mjesto Vašeg budućeg mučeništva.“ Dugo se smatralo da je papa Lucije I. mučen i pogubljen u Rimu na današnji dan, 5. ožujka 254. Kasnije je utvrđeno da je ipak umro prirodnom smrću.

Pokopan je na groblju svetog Kalista, a njegove relikvije prenesene su 821. u rimsku crkvu svete Cecilije. Dio relikvija (glava) dospio je oko 1100. u danski grad Roskilde, a danas se čuva u katedrali svetog Ansgara u Kopenhagenu. Zaštitnik je danskog otoka i pokrajine Sjælland.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci