Dr. Mirko Dražen Grmek (rođen Krapina, 1924. – umro Pariz, 6. ožujka 2000.), prvi je hrvatski povjesnik medicine. Studij medicine završio je u Zagrebu 1951. g., a od 1952. do 1960. bio je voditelj Odjela za povijest medicine Instituta za medicinska istraživanja.
Na njegov poticaj, spajanjem nekoliko ustanova koje su se bavile poviješću medicine i farmacije, osnovan je 1960. g. Institut za historiju nauka JAZU (današnji Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU), kojemu je bio direktor od osnutka do 1963. g. Doktorirao je iz povijesti medicine 1958. g. Proučavao je doprinos nekih naših liječnika domaćoj i svjetskoj medicini (Santorio, Baglivio, Grisogono, Lalangue), veze Hrvata s padovanskim sveučilištem, zdravstvene prilike u Dalmaciji u vrijeme francuske uprave, tragove antičke medicine u našim krajevima, dubrovačku karantenu, i dr.
Bio je glavni urednik Liječničkoga vjesnika, za vrijeme izlaženja prvoga izdanja Medicinske enciklopedije bio je pomoćnik glavnoga urednika dr. Ante Šercera, a nakon njegove smrti dovršio je drugo izdanje. Od 1963. g. Grmek je živio u Parizu, a od 1973. držao je katedru za Povijest biologije i medicine na uglednoj École Pratique des Hautes Études. Bio je i dalje profesor Medicinskoga fakulteta u Zagrebu te gostujući profesor sveučilišta u Berkeleyu, Los Angelesu, Rimu, Ženevi i Lausannei.
Mirko Grmek – domoljub koji je gradio mostove Hrvatskoj u najteže doba
Ne prekidajući znanstveni rad, zadnje je godine života uložio u izgradnju mosta između svoje dvije domovine. U to je doba Hrvatska stekla nezavisnost, a Grmek je cijeli život bio vezan uz rodnu grudu.
Pisao je povijesne radove kao što je Etničko čišćenje, a pogotovo iznimnu knjigu Pobunjenici iz Villefranchea o pobuni hrvatskih vojnika iz Handžar divizije za vrijeme njemačke okupacije Francuske.
Pred smrt je oporučno ostavio velik dio svoje osobne knjižnice hrvatskoj akademiji, kao i postavio osnove za budući Hrvatski kulturni centar u Parizu. Pokopan je na pariškom groblju Montparnasse.
Znanstveni časopis “Eurêka” objavio je 1996. velik razgovor s Grmekom pod naslovom Mirko Grmek, liječnik stoljeća, u kojem stoji: “Priznat među znanstvenicima cijeloga svijeta, ali nepoznat široj javnosti, ovaj je Hrvat proveo život usrdno braneći jednu ideju: da medicina mora imati savjest i da znanost nije ništa bez humanizma.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.