Na današnji dan 8. lipnja 1191. došao je znameniti engleski kralj Rikard Lavljeg Srca u Svetu Zemlju sudjelovati u križarskom pohodu. Sa svojom je flotom od čak stotinjak brodova pristao kod grada Akre, kojeg su križari upravo pokušavali osvojiti od muslimana. Rikard je na svojim brodovima imao oko 8,000 ljudi, što je bila znatna vojna sila.
Što je kralj Rikard zatekao kad je došao u Svetu Zemlju? Nekoć snažno križarsko Jeruzalemsko Kraljevstvo bilo je u rasulu. Naime, nekoliko godina ranije moćni muslimanski vladar Saladin osvojio je Jeruzalem i gotovo cijelu Palestinu, tako da je križarski teritorij Jeruzalemskog Kraljevstva sveden na jedan jedini grad – Tir. Ta jaka utvrda na sjeveru, na području današnjeg Libanona, uspjela se održati zaštićena svojim dobrim položajem (nalazi se na hridi koja je nekoć bila otok, a kasnije je povezana s kopnom uskom prevlakom).
Križari iz Tira željeli su povratiti barem dio nekadašnjeg teritorija Jeruzalemskog Kraljevstva. Prvi je na redu bio bogati grad Akra na obali Sredozemnog mora – smješten ondje gdje Galileja (kraj u kojem je Isus Krist proveo djetinjstvo i mladost) dotiče more. Križarska opsada Akre bila je jedan od najneobičnijih opsada u povijesti ratovanja. Naime, i same opsjedatelje uskoro je opsjeo spomenuti muslimanski vladar Saladin, tako da se vodila istovremeno dvostruka opsada.
U križarski tabor kod Akre u tom trenutku došao je kralj Rikard Lavljeg Srca. Križari su bili prilično stiješnjeni između zidina Akre koju su htjeli osvojiti i Saladinovih trupa koje su bile oko njih i povremeno su napadale. Ipak, križari su nakon Rikardovog dolaska imali najjaču koncentraciju kršćanskih kraljeva u Svetoj Zemlji ikada. Naime, u tabor je već ranije pristigao osobno i francuski kralj Filip II. August. Trebao je doći i rimsko-njemački car Fridrik Barbarossa, ali je poginuo putem, pa je carskim kontigentom vitezova zapovijedao austrijski vojvoda Leopold, koji je došao preko hrvatskog Zadra.
Uskoro su ujedinjene križarske snage uspjele osvojiti Akru i na gradskim zidinama izvješene su četiri križarske zastave:
– engleska zastava kralja Rikarda Lavljeg Srca
– francuska zastava kralja Filipa II. Augusta
– zastava Jeruzalemskog Kraljevstva
– austrijska zastava vojvode Leopolda.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Photo: Grunpfnul
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.