Sveta Katarina Aleksandrijska živjela je na prijelazu iz trećeg u četvrto stoljeće, nazivana još i Katarina Sinajska smatra se sveticom i mučenicom u istočnoj i u zapadnoj Crkvi. Štovanje joj iskazuju također anglikanci i luterani.
Po legendi, Rimljanin Maksim htio je prisiliti mladu kršćanku Katarinu da se oženi za njega. Ne mogavši slomiti Katarinu, razbjesnio se i dao načiniti posebno mučilo: kotač s bodežima, koji će je sasjeći. No to se mučilo raspalo. Tada je mučenica odvedena izvan grada te joj je odrubljena glava.
Prema kasnijoj legendi anđeli su tijelo sv. Katarine prenijeli na Sinaj i ondje ga sahranili. U blizini toga mjesta podignut je kasnije slavni manastir sv. Katarine koji postoji još i danas, a Katarinini ostaci prenijeti su u pripadajuću crkvu.
Sinajski poluotok i Egipat su prepuni ostataka samostana i drugih ostataka kršćanstva koji dokazuju da je nekada bila velika zemlja. Višemilijunski obespravljeni narod, kršćanski Kopti, živi su dokaz kršćanske baštine Egipta.
Zagrebačka sveučilišna crkva Svete Katarine – biser hrvatskog baroka
Crkva Sv. Katarine nalazi se na Trgu Katarine Zrinski, nazvanog po hrvatskoj velikašici, ženi Petra Zrinskoga i sestri F.K.Frankopana. Do 1928. godine Trg se zvao Trg Sv. Katarine po kapeli Sv. Katarini koju se u drugoj polovici 14. stoljeća izgradili dominikanci iz Vlaške ulice. Na mjestu kapelice isusovci su razdoblju od 1620. do 1632. dali izgraditi veliku crkvu. U nekoliko navrata crkva Sv. Katarine stradavala je u požarima (1645. i 1674. godine) i potresima, a današnji izgled oblikovan je tridesetih godina 18. stoljeća, jednobrodna crkva sa šest bočnih kapela i svetištem (apsidom).
Pročelje crkve izgrađeno je prema projektu Hermanna Bollea nakon potresa 1880. godine, svodovi i zidovi ukrašeni su raskošnom baroknom štuko dekoracijom. Uz crkvu isusovci su podigli i samostan u kojemu je danas Galerija Klovićevi dvori. Nakon otpuštanja isusovačkog reda, crkva Sv. Katarine 1874. godine postaje sveučilišna crkva.
Izvor: narod.hr
Photo: Huhsunqu
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.