Grad Zagreb za novi vizualni identitet izabrao je logo s plavim rubom i natpisom “Zagreb volim te”. Autor je Boris Malešević, a vizual je inspiriran performansom i golom stražnjicom Tomislava Gotovca.
Hrvatsko dizajnersko društvo na portalu Dizajn.hr objavilo je sve natječajne radove koji su prijavljeni u skladu s uvjetima natječaja, a koji nisu nagrađeni. Pogledajte u nastavku:
>Zagreb ima novi vizualni identitet: Inspiriran je golom stražnjicom Tomislava Gotovca
Zagreb – DISCOVER AND SHARE autora Nikole Radmirovića. U fokusu je slovo Z. Korištenjem globalne ikone “share” (dijeli) te dupliciranjem iste, zrcalno okrenute, formirano je slovo Z.
“Krug u centru raznolikosti” autorice Dijane Kušan baziran je na motivu kišobrana.
Autor Kristian Krolo predstavio je vizual “Zagrebačka špica – Gradacija Gradeca“. Prema ocjeni žirija “tipografski koncept temelji se na efektu slojevitih kontura, no njegov potencijal nije dovoljno artikuliran”.
“Zagrebi123” rad je autorice Sandre Turić. Prema mišljenju ocjenjivačkog suda u logotipu dominira riječ “GRAD” te “spajanje tipografije i heraldičkih elemenata djeluje usiljeno i ne rezultira uvjerljivim vizualnim rješenjem”.
Koncept “ZA ZAGREB” autora iz Studija Sonda interpretira element otvorenih vrata sa službenog grba. Prema ocjeni žirija “komunikacijski koncept oslanja se na igru riječi ‘Za Zagreb’… iako retorički snažan i efektan, neizbježno asocira na politički diskurs, specifično na slogane izbornih kampanja ili nazive stranaka i inicijativa”.
Autor Adrian Rovina / Falling Melon izradio je vizual “Policentrična metropola“. Ocjenjivački suda smatra da “rad nastoji integrirati tradicionalne heraldičke elemente u tipografsku kompoziciju, no logotip ne postiže ravnotežu tipografskih odnosa”.
“Grad otvorenih vrata” rad je autora Hearth (Igor Mladinović, Krešimir Đurić, Ivona Đurić). “Interpretira motiv otvorenih vrata kao središnji element identiteta, oslanjajući se na povijesni grb i njegovu simboliku gostoprimstva”.
“Kolaž Zagreba” rad je Maše Gavran. Prema sudu rad ne odgovara jer predviđa redizajn službenog grba. No, “Ocjenjivački sud pohvaljuje kreativnost u naraciji i interpretaciji elemenata identiteta”.
“ZG WITH LOVE” autorice Valinee Vinger prema Ocjenjivačkom sudu je “prezasićen vizualnim elementima, a logotip je nevješto oblikovan i nefunkcionalan”.
Rad “Nova vrata” Mirne Ptiček “donosi interpretaciju službenog grba, uz redukciju i stilizaciju njegovih elemenata – otvorenih vrata, mjeseca i zvijezde”.
“Zagreb ferlauf” autora Adverte (Andrija Previšić) te suradnice Maje Višnjić “temelji se na fleksibilnom logotipu koji formira riječ ‘Zagreb’ u različitim jednakovrijednim kompozicijama. Promjenjivi logotip se prilagođava formatima i kontekstima, te ostavlja prostor za inkorporiranje različitih autorskih jezika”.
>Lovrić o vizualnom identitetu: Novi čavao u lijesu zagrebačkim vrijednostima
Atelje Altmann (Christian Altmann, Domen Ermenc) predložio je vizual “The old and the new“. Ocjenjivački sud smatra da “vizualna interpretacija ne uspijeva uspostaviti jasnu vezu sa Zagrebom. Znak dominantno komunicira vodu, što nije relevantno za identitet grada, bez obzira na to što leži na rijeci Savi”.
Koncept “Otvorenih vrata” Ive Babaja “temelji na interpretaciji otvorenih vrata preuzetih s povijesnog grba stiliziranjem osnovnih geometrijskih oblika u znak koji nastoji prenijeti ideju gostoljubivosti i otvorenosti”.
“ZAGREB, love of beauty” autorice Sare Frattini. Ocjenjivački sud “pozdravlja težnju za čistoćom i čitkošću znaka, a postupak redukcije elemenata prepoznaje kao ispravan. Međutim, izdvajanje pojedinih elemenata grba izvan cjelovitog konteksta, uz odabir specifične sheme boja, ne uspijeva jasno komunicirati pripadnost Zagreba njegovu geografskom i kulturnom prostoru”.
Njen drugi rad nosi naziv “SFLC V2“. Prema sudu “predloženi znak sastoji se od apstraktnih oblika i kolorističke kompozicije koja ne uspijeva uspostaviti jasnu vezu sa Zagrebom”.
“Open door” Borisa Ljubičića prema Ocjenjivačkom sudu “ne odgovara adekvatno na projektni zadatak i ne ispunjava većinu kriterija natječaja. Ocjenjivački sud pohvaljuje eksperimentalni pristup tipografiji. Rad odlikuje originalan pristup, međutim uz problematičnu čitljivost, nejasni su i odnosi među elementima – izdvojena slova “Z” i “B” djeluju arbitrarno, dok fragmentacija “AG-RE” dodatno otežava razumijevanje”.
Njegov drugi koncept nosi naziv “Small is big“, a “Ocjenjivački sud razumije ideju i poveznicu s Manduševcem, no nije uvjeren u njezin identitetski potencijal”.
“Beli Zagreb grad” autora Mirka Maglice prema sudu “donosi precizno konstruiran znak, čija se fleksibilnost uporabe i varijacije u stvaranju sekundarnih znakova i geometrijskih uzoraka vješto prikazuje kroz primjenu u različitim kontekstima, no, rad propušta prikazati princip korištenje elemenata”.
Autorica Veronica Guadalupe Olio Escamilla prijavila je rad “Open doors to the future“. Sud navodi da “pokušaj stilizacije heraldičkog motiva rezultirao je nespretnim oblikovanjem koje ne uspijeva uspostaviti jasan i prepoznatljiv identitet Zagreba”.
“Kaldrma” autora iz Prospekta ne odgovara adekvatno projektnom zadatku i ne ispunjava većinu kriterija natječaja. Žiri navodi da “iako je intencija stvaranja sustava temeljenog na povijesnom kontekstu urbanog tkiva kaldrme zanimljiva, rad nije uspio postići potrebnu čitkost ni jasnu komunikaciju predloženih elemenata sustava”.
“The Open Blue Heart” Antonije Majstorović / Manu d.o.o. “Ocjenjivački sud uvažava analitički pristup i redukciju koja je prisutna u promišljanju znaka, no njegova izvedba nije rezultirala prepoznatljivošću”.
“Tri frtalja četiri” autora iz Makol marketing tržišne komunikcije (Bojan Pajdaš (voditelj projekta) i suradnika: Igor Verbnjak (art direktor), Marko Butorac i Marko Srdoč (dizajneri), Maja Sulić (pre-press). “Rad se izdvaja razvojem originalnog tipografskog pisma koji proizlazi iz znaka. Sam znak predstavlja odjek modernističkih identiteta baziranih na redukciji i optičkom redefiniranju vizualnih specifičnosti slova te kao takav djeluje donekle anakrono u kontekstu suvremenih identitetskih sustava”, navodi se u obrazloženju.
“Vizualni identitet grada Zagreba” autora Slavka Henigsmana. Ocjenjivački sud “uvažava konceptualnu namjeru redukcije u apstraktnu mrežu koja zadržava obrise povijesnog grba. Međutim, rješenje se previše oslanja na prepoznatljivost grba, što mu onemogućuje da samostalno jasno komunicira identitet Zagreba”.
“Grad otvorena srca” Karla Pocrnića. Sudu smatra da je “interpretacija povijesnog grba opterećena elementima različitih mjerila — postupak ‘pikselizacije’, namijenjen ikonama, primijenjen je na elementima grba, što smanjuje njihovu vidljivost i stvara vizualni šum”.
“Nova zagrebačka priča” autora iz Video media “sadrži elemente koji su identitetski prepoznatljivi za Zagreb, no njihova integracija i upotreba sjenčanja smanjuju njegovu čitkost”.
“Nova linija” autoria iz Futura DDB / Žare Kerin, Robert Križmančič, Futura Zagreb d.o.o. Ocjenjivački su smatra da “osnovni znak i elementi izvedeni iz njega ostaju nedovoljno specifični, jer se oslanjaju na jezik vektorske infografike i piktograma”.
“Felicijan” Saše Prižmića sadrži “snažan postupak tipografske interpretacije povijesti Zagreba nalazi se u fokusu rada, no ostaje nedovršen”.
Njegov drugi prijedlog je “ZaGRB“.
“Jedinstvo u kompleksnosti” autorice Doris Živalj “ne ispunjava većinu kriterija natječaja. Isticanje neogotičkog arhitektonskog elementa nije dovoljno povezano s cjelokupnom, slojevitom identitetskom slikom grada. Osim toga, sam znak ne pruža dovoljnu osnovu za dosljednu razradu sustava”.
“Preko rijeke” Bora Dizdara. “Ocjenjivački sud pozdravlja intenciju stvaranja potpuno novog znaka baziranog na geografskoj specifičnosti Zagreba. Međutim, nejasna je odluka da znak ostane unutar geometrije povijesne heraldike, zadržavajući krunu i štit”.
“Za Zagreb” autoria Axis design (Mirena Čale) i Soma design (Željko Paulić) “pohvalan je pristup istraživanju tipografskog nasljeđa. Glavni nesporazum ovog rada je u ideji integriranja kratice ZG u logotip čime se dobiva ZGREB. Nejasno je zašto autori vjeruju u potencijal te ideje te čak razvijaju nove riječi u kojima mijenjaju slovo ‘a’ slovom ‘g'”.
“Grab Zagreb” autora Soma design (Željko Paulić), Axis design (Mirena Čale). U obrazloženju se navodi da je “korištenje verbalne dosjetke na hrvatskom jeziku jasno je u domaćem kontekstu, no nedovoljno razumljivo stranoj javnosti”.
“Nek svatko radosti zna” autora Žarka Kuvalja. “Ocjenjivački sud visoko ocjenjuje detaljnu razradu sustava, kao i kvalitetu izvedbe aplikacija, no tipografsko rješenje sadrži sistemsku grešku”.
“Zagreb is here” Yvonne Mak i Ejle Miletić “prepoznaje, valorizira i interpretira uzorak pokrova crkve sv. Marka na Gornjem gradu. Vješta i vrlo atraktivna koloristička interpretacija crjepova i unošenje novih i neočekivanih kombinacija konceptualna su snaga ovog rješenja… Izostaje sustavno konstruiranje sustava identiteta”.
Isti autorice predložile su koncept “Zagreb ukorak s vremenom“.
“Grad za sve boje” autora iz Drybrush studija (Darian i Darko Bakliža) “istražuje i oslanja se na povijesne dokumente, no njegova izvedba donosi nepraktičnu i vizualno zagušenu vektorizaciju poteza kista, kojima se dodaje sjena ili efekt transparentnosti. Izostaje prikaz sustava i promišljen tipografski pristup”.
“Zagreb Polygon” ideja je autora iz Studija Eduardo Aires (Eduardo Filipe Valente Cunha da Silva Aires). Prema žiriju, “iako predstavlja razrađen i jasan sustav, prijedlog ovog identiteta ne uspostavlja jasnu konceptualnu i likovnu vezu sa samim kontekstom identiteta grada”.
“Otvorena vrata” rad je Momira Blažeka. Prema žiriju “znak donosi suvremenu i vještu interpretaciju povijesnog grba, no natječajni rad prikazuje isključivo njegove kolorističke varijacije te pozicioniranje u različitim formatima i na različitim pozadinama uz neambiciozan izbor tipografskih pisama”.
“Fulir” je rad autora Nevena Udovičića. Ocjenjivački sud navodi da se “rješenje bazira na interpretaciji poznatog lika iz popularne kulture kao metonimiji duha grada. Iako su grafički elementi koji tvore znak modularni i fleksibilni, u svojoj dekonstrukciji u primjenama nisu prepoznatljivi, a u cjelini nisu niti prikladan odgovor na postavljeni zadatak”.
“Zagreb Konekt” Martine Ratković “donosi razrađen sustav aplikacija identiteta, no ne odmiče se od očekivanih uporaba konstrukcijske mreže i ne uvodi specifične grafičke postupke. Znak je reduciran, ali ne koristi preopoznatljive elemente”.
“Iza ugla” rad je Suicide Squada (Ivan Grgić, Rudolf Crnko, Lucian Mirdita). Prema obrazloženju “predloženi elementi ne uspostavljaju prepoznatljiv vizualni identitet, a prezentacija sugerira nerazumijevanje metodologije dizajniranja identiteta grada. Rad ne prikazuje aplikacije, niti predlaže sustav vizualnog identiteta”.
“Sve boje Zagreba” rad je istih autora.
Njihov rad je i “Bok Bok“.
“Dualizam” autorice Zrinke Barbare Penava Dogan “temelji se na dualnostima i oprekama prepoznatima u povijesti i prostoru grada, no predloženi vizualni kod ne uspijeva do kraja tu ideju prevesti u uspješan vizualni identitet. Rad se ističe višom oblikovnom razinom, a iako su unutar fleksibilnog sustava kombinacije elemenata zanatski kvalitetno razrađene, njihov odnos prema identitetu grada ostaje neprecizan, a osnovni vizualni standard djeluje preopterećen elementima”.
“ZAGREB-Z-2025” Gorazda Učakara “prezentira ambiciozno razrađen novi znak koji reinterpretira sve elemente povijesnog grba u reduciranoj formi. Upitno ostaje arbitrarno smještanje zvijezde i mjeseca u ravnini s gradskim vratima… Nudi djelomičnu razradu grafičkih postupaka u kojima dominira sekundarni znak koji se, iako očito apstrahiran iz verzalnog slova Z, ipak čita kao brojka 7”.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.