Može li vas Facebook rastužiti?

Studije upućuju na to da vas pregledavanje Facebooka može rastužiti, kaže Justin Mullins. Što bi mogao biti razlog tome, piše BBC.

Ne tako davno novi oblik komunikacije poharao je svijet, preobražavajući život na načine koji su bili nezamislivi tek nekoliko godina ranije. Jedan ga je komentator pozdravljao kao „najbolje sredstvo komunikacije koje je ljudski um ikada razvio“, dok su drugi ukazivali na njegov potencijal da revolucionarizira vijesti, zabavu i obrazovanje. Ali pjesnik i dramski pisac TS Eliot imao je drugačije mišljenje. „To je medij zabave koji dopušta milijunima ljudi da slušaju isti vic u isto vrijeme, ali da ipak budu usamljeni,“ napisao je.

Eliot i ostali pisali su o televiziji početkom 1960-ih. Ali ako premotamo vrijemena 50 godina kasnije, lako biste mogli pomisliti da njihovi komentari jednako vrijede za internet i online društvene mreže.

Glavna među njima je Facebook, društvena mreža koja ovoga tjedna slavi svoj deseti rođendan. Statistike su nevjerojatne. U samo jednom desetljeću u nju se uključilo oko 1,3 milijarde ljudi, od kojih je polovica posjećuje svaki dan i provede u njoj u prosjeku 18 minuta po posjetu. Facebook povezuje obitelji preko kontinenata, prijatelje kroz godine i ljude diljem svijeta.

Pa ipak, utjecaji Facebooka na njegove korisnike možda nisu posve benigni. Neki istraživači ukazuju na to da sposobnost povezivanja ne čini nužno ljude sretnijima te da bi zapravo mogla smanjiti njihovo zadovoljstvo vlastitim životom. Je li doista moguće da vas Facebook rastužuje?

Do nedavno malo je bilo onih koji su proučavali to pitanje i ono malo dokaza koji su postojali zapravo su upućivali na njegov povoljan učinak. Sebastian Valenzuela i njegovi kolege s Teksaškog sveučilišta u Austinu mjerili su 2009. godine koliko se razlikovalo zadovoljstvo životom među više od 2500 studenata koji su koristili Facebook i pronašli su malu pozitivnu korelaciju.

Ali prošlog je ljeta tim psihologa sa Sveučilišta Michigana u Ann Arboru i belgijskog Sveučilišta u Leuvenu odlučilo to malo podrobnije istražiti, ocjenjujući kako se zadovoljstvo životom mijenja tijekom vremena uz korištenje Facebooka. Ethan Kross i njegovi kolege ispitivali su skupinu ljudi pet puta dnevno tijekom dva tjedna o njihovom emocionalnom stanju. Postavljali su pitanja poput, „kako se sada osjećate“, „koliko se usamljeno sada osjećate“, „koliko ste koristili Facebook otkad smo vas zadnji put pitali“ itd. To im je dalo prikaz stanja svakog pojedinca i korištenja Facebooka tijekom dana.

Tim je otkrio da je korištenje Facebooka bilo povezano s niskom razinom osjećaja dobrobiti. „Što su više ljudi koristili Facebook tijekom dva tjedna, to su više opadale razine njihovog zadovoljstva životom tijekom vremena,“ rekli su. „Umjesto da povećava dobrobit… ovi rezultati upućuju na to da bi je Facebook mogao narušavati.“

Natjecanje u popularnosti

Nekoliko je mogućih objašnjenja za ove rezultate. Moguće je da je veća vjerojatnost da će deprimirani ljudi posjetiti Facebook, ali istraživači su tu mogućnost isključiti zato što bi njihovi podaci otkrili jesu li ljudi bili deprimirani prije posjeta.

Kako su istaknuli Kross i njegovi kolege, Facebook je dragocjeno sredstvo za ispunjavanje osnovne ljudske potrebe za socijalnim kontaktima. Ali oni sumnjaju da vrsta kontakta kojeg nudi Facebook ne poboljšava raspoloženje ljudi tijekom vremena. Prema njihovim podacima, za kontakt licem u lice vrijedi upravo suprotno. Možda ima nešto drugačije u digitalnim socijalnim  interakcijama, navode oni.

Jedna bi mogućnost mogla jednostavno biti ljubomora. Naposljetku, može biti razočaravajuće kada vidite rođake i bivše školske kolege kako se rutinski hvale svojim profesionalnim uspjesima, godišnjim odmorima ili djecom. Neki  istraživači taj učinak nazivaju „sindromom prijateljskog svijeta“, kod kojeg se čini da se svi bolje zabavljaju nego vi. Sindrom dolazi iz efekta kojeg su sociolozi identificirali 1970-ih godina, tzv. „sindroma zlog svijeta“, gdje su ljudi koji su gledali puno nasilja na televiziji mislili da je svijet više nasilan nego što je doista bio. Vaši prijatelji na Facebooku prije će trubiti o svojim uspjesima nego o neuspjesima, što može dati iskrivljenu sliku njihovog stvarnog života.

Još jedan sličan fenomen koji se pojavio proteklih godina također bi mogao objasniti to nezadovoljstvo – vaši su prijatelji u prosjeku popularniji od vas.  Godine 1991. sociolog Scott Feld otkrio je iznenađenje dok je proučavao prirodu društvenih mreža u predinternetskom dobu. Podaci su dobiveni ispitivanjem djece u nekoliko škola o tome tko su njihovi prijatelji, jesu li ta prijateljstva bila uzvraćena te zatim ručnim crtanjem dobivene mreže.

Feld je izbrojao broj prijatelja svakog pojedinca i usporedio to s brojem prijatelja koje je imao prijatelj. Na veliko iznenađenje sviju, otkrio je da su djetetovi prijatelji gotovo uvijek imali u prosjeku više prijatelja od samog tog djeteta.

Tko je bolji, tko je najbolji

Otada su i drugi istraživači otkrili da je taj „paradoks prijateljstva“ općenita karakteristika društvenih mreža, a vrijedi i za druga svojstva. Vaši prijatelji neće samo imati više prijatelja od vas, vjerojatno imaju i više seksualnih partnera.

Iako se protivi intuiciji, za to postoji jasan matematički razlog. Osobe s mnogo prijatelja prije će među vašim prijateljima biti na prvom mjestu. A ako jesu, one značajno povećavaju prosječni broj prijatelja koje vaši prijatelji imaju. Ljudi imaju više prijatelja od vas jednostavno zato što je prosjek iskrivljen.

Porast online društvenih mreža potvrdio je sve ovo, a tome je značano pridonijela činjenica da istraživači odjednom imaju pristup razini pojedinosti koja je bila nezamisliva prije doba interneta. Prema Nathanu Hodasu i njegovim kolegama sa Sveučilišta u južnoj Kaliforniji, paradoks prijateljstva vrijedi i za više od 98% korisnika Twittera.

Zašto bi vas to moglo oneraspoložiti? Za razliku od prijateljstava u fizičkom svijetu, na Facebooku možete točno vidjeti koliko su popularni vaši popularniji prijatelji.

Štoviše, prošlog su mjeseca Young-Ho Eom s francuskog Sveučilišta u Toulouseu i Hang-Hyum Jo sa Sveučilišta Aalto u Finskoj otkrili da bogatstvo i sreća mogu pokazivati isto paradoksalno ponašanje, iako nije jasno zašto. Stoga čak i ako su mnogi od vaših prijatelja poput vas, istraživanja ukazuju na to da je velika vjerojatnost da postoji barem jedna značajno bogatija ili sretnija osoba u vašoj društvenoj mreži, piše BBC.