Slavni izumitelj torpeda, Riječanin Ivan Lupis ili Ivan Blaž Lupis Vukić, umro je na današnji dan 11. siječnja 1875. Bio je zapovjednik austrijske fregate “Venus”. Godine 1860. Sagradio je torpedo, koji je poslije usavršio britanski strojarski inženjer Robert Whitehead, direktor tvrtke “Stabilimento tecnico Fiumano”. Kao rezultat uspješnog izuma 1873. godine u Rijeci je utemeljena tvornica torpeda “Whitehead & Co.”.
Torpedo, termosica, gromobran, MP3, padobran, radio, sms-parking i još mnogo drugih korisnih predmeta, lijekova, uređaja koje svakodnevno rabimo hrvatski su izumi. Podsjetimo na neke od njih.
Među Hrvatima koji su svojim revolucionarnim izumima promijenili svijet, svakako se ističe Nikola Tesla (1856. – 1943.) . U svojim prvim patentima (1885.–88.), dok još nije bio dobio američko državljanstvo, prijavu je započinjao predstavljanjem: “Neka se zna da sam ja, Nikola Tesla iz Smiljana u Lici, graničnoj pokrajini Austro-Ugarske, izumio…”. Tesla je do kraja života imao više od 700 izuma, a najpoznatija su od njih sustav višefaznih struja i okretno magnetsko polje (izmjenični višefazni motori i generatori na principu okretnoga magnetskog polja), izmjenični sustav prijenosa i distribucije električne energije, Teslin oscilacijski transformator (Teslina zavojnica), rasvjeta pomoću struja visoke frekvencije, sustav bežičnog prijenosa radiosignala i energije, teleautomatika (daljinsko upravljanje brodom), Teslina turbina, radio, uporaba X zraka, laseri, roboti i brojna druga.
Iako je bežični prijenos električne energije bio Teslin san, Marin Soljačić pretvorio ga je u stvarnost. Skupina znanstvenika s bostonskog Massachusetts Institute of Technology (MIT) predvođena Marinom Soljačićem izvela je eksperiment bežičnog prijenosa energije što je 2007. postala glavna vijest u svim svjetskim medijima. Zahvaljujući Zagrepčaninu Soljačiću uskoro bi se svi električni uređaji, poput prijenosnih računala i mobilnih telefona, mogli puniti energijom bez žica i kabela.
Hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar i filozof; isusovac Ruđer Josip Bošković (1711.-1787.) svojom teorijom sila i struktura tvari, zaslužan je za najveće hrvatsko znanstveno dostignuće u svjetskoj znanosti. Neke je njegove teorije kasnije potvrdio i Albert Einstein, a Bošković je stvorio i prve predodžbe o izgledu svemira i obliku Zemlje. U Zagrebu je 1950. osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića.
Izvorni hrvatski proizvod, kravata, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima. Kravati je posebnu počast iskazao i Hrvatski sabor. Od 2008. obilježava se 18. listopada kao Dan kravate.
Slavoljub Penkala (1871. – 1922.), hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskoga podrijetla prvi je u svijetu konstruirao i izveo mehaničku olovku koju je nazvao “Penkala“. Autor je oko 80 patenata. Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati zrakoplov, kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Još neki od Penkalinih izuma: mehanička četkica za zube, naliv-pero sa spiralnim klipom, držač za pisaljke, tvrde gramofonske ploče, anodne baterije, nacrt lebdjelice, aerodinamički profil, termosica…
Šibenik je među prvima na svijetu dobio javnu gradsku rasvjetu na izmjeničnu struju. U to doba najsuvremenija postrojenja izmjeničnog elektroenergetskog sustava pokrenuta su na Slapovima Krke, a uz tadašnjeg gradonačelnika Antu Šupuka, najzaslužniji je vodeći gradski inženjer te vijećnik u gradskom vijeću Vjekoslav pl. Meichsner, glavni pokretači razvoja i realizacije ideje o hidroelektrani. U spomen na 28. kolovoza 1895. kada je hidroelektrana puštena u pogon od 1995. godine taj se dan obilježava kao Dan Hrvatske elektroprivrede.
Polihistor, izumitelj, filozof i leksikograf Faust Vrančić (1551.–1617.) prvi je od tkanine razapete o drveni okvir izradio padobran te njime 1617. skočio u Veneciji. S 56 drugih izuma iscrpno ga je opisao u djelu “Novi strojevi”, a padobranca je nazvao letećim čovjekom (Homo volans). Objavio “Rječnik pet najuglednijih europskih jezika” (1595.), prvi tiskani rječnik u Hrvata.
Jedan od utemeljitelja daktiloskopije Hvaranin je Ivan Vučetić. Riječ je o disciplini kriminalističke tehnike, koja se bavi proučavanjem papilarnih linija, formiranih u raznim oblicima na jagodicama i člancima prstiju, dlanovima i stopalima u cilju identifikacije. Kriminalist Vučetić 1884. emigrirao je u Argentinu. Sustav klasifikacije otisaka prstiju koji je osmislio 1891. primijenio je za rješavanje kriminalističkih slučajeva. Centar za kriminalistička vještačenja u Zagrebu nosi ime Ivana Vučetića.
Rođen u Sumartinu na Braču u obitelji težaka i ribara Mario Puratić (1904.–1993.) odlazi iz rodnog mjesta 1929. u SAD gdje je godinama radio kao ribar. Kako bi olakšao vađenje ribarskih mreža iz mora izumio je 1954. brodski koloturnik, koji je uveden u sve ribarske flote svijeta. Taj je izum, nazvan Puratićev koloturnik u ribarstvu ekvivalent izumu struje.
Kemičar i metalurg Franjo Hanaman (1878. – 1941.) izumio je i patentirao 1903. metalnu nit za električnu žarulju, koja je zamijenila dotadašnju ugljenu nit. General Electric 1910. otkupljuje njegov patent.
Radovi Križevčaninina Marcela pl. Kiepacha (1894. – 1915.) pokrivaju područja elektronike, magnetizma, akustike, prijenosa zvučnih signala i transformatora. U Berlinu je kao šesnaestogodišnjak patentirao brodski kompas, a u Francuskoj dinamo za rasvjetu vozila. U 21. godini pogiba na ruskom frontu.
Skupina znanstvenika, predvođeni dr. Slobodanom Đokićem u sastavu Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburašev i Gabrijela Kobrehel, istraživačkog instituta farmaceutske tvrtke Pliva sintetizirala je i patentirala 1981. azitromicin, novu vrstu antibiotika sa širokim spektrom djelovanja i dugotrajnim zadržavanjem u organizmu. Aktivni je sastojak lijekova u Hrvatskoj poznatih pod nazivom Zithromax i Sumamed.
Zlata Bartl uz pomoć svojih kolega u istraživačkom laboratoriju Podravke osmislila je 1959. iznimno popularnu Vegetu. Praktična mješavina začina danas se prodaje na svim kontinentima.
Hrvatski programer Tomislav Uzelac, kao student zagrebačkog FER-a, stvorio je AMP, prvi uspješni MP3 svirač na svijetu. Uređaj konstruiran 1997. prepoznali su američki studenti Justin Frankel i Dmitry Boldyrev te ga prilagodili operativnom sustavu Windows.
Hrvatski doktor kemijskih znanosti Franjo Kajfež (1936. – 2004.) registrirao je 1964. Apaurin, lijek poznat u cijelome svijetu. Prvi hrvatski ministar gospodarstva bio je član njujorške Akademije znanosti i utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C, a patentirao je 88 izuma i napisao više od 150 radova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
