Sučeljavanje o potapanju Kosinja: Kako HEP brani neobranjivo

HEP
Montaža: Narod.hr, izvor: HEP, snimka zaslona

Nakon što je krajem studenoga u prostorima Matice hrvatske u Zagrebu održano sučeljavanje o aktualnoj temi pokušaja gradnje HE Kosinj kojom bi se potopila značajna kulturna i povijesna baština, prirodne ljepote i nekoliko sela i zaseoka, donosimo vam snimku sučeljavanja “Prijepori oko izgradnje HE Kosinj/Senj 2.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudjelovali su, s jedne strane, predstavnici HEP-a (mr. sc. Vedran Jurić i dipl. ing. Tomislav Tomić) te, s druge strane, mr. sc. Ivan Mance, doktorand povijesti koji se bavi područjem Kosinja i kosinjski župnik vlč. Pero Jurčević. Moderator je bio novinar HRT-a Branimir Bilić.

U nastavku u cijelosti donosimo snimku sučeljavanja:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U gotovo punoj dvorani, sučeljavanje je potrajalo sat i pol te ponekad i bilo užareno, no sadržajno i zanimljivo.

> Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’
> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!
> Kosinj, prava riznica kulture i povijesti koju HEP želi potopiti: Nađen glagoljski misal iz 1374. godine

Posebno je bilo zanimljivo čuti predstavnike HEP-a s obzirom na to da su se dosada o ovoj temi oglašavali uglavnom protivnici projekta, tumačeći zašto je on štetan, dok HEP uglavnom nije odgovarao na njihova pitanja i zabrinutosti.

Donosimo jedan navod koji je na sučeljavanju iznio predstavnik HEP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ideja proizvodnje električne energije u području Kosinja stara je oko 100 godina. Prve su bile varijante 1907., 1912., postavljene od talijanskih inženjera. Nama, kada stranci nešto hoće napraviti ili iskoristiti naše resurse – onda je to dobro. Kada nam Kinezi dođu graditi vjetroelektrane – onda je to dobro. Kada hrvatska državna firma želi realizirati hidroelektranu koju su postavili prije 100 godina neki strani inženjeri, kada su hrvatski inženjeri u Hrvatskoj realizirali projekte na Cetini, koje su prije 100 godina postavili belgijski inženjeri – onda je to valjda dobro. U tom smislu, glede projekta Kosinj, HEP je postupio vrlo odgovorno kada je 60-ih izgradio postojeći hidroenergetski sustav Senj. Cilj ovog projekta je osnažiti domaću komponentu proizvodnje.”  – rekao je mr. sc. Vedran Jurić, direktor Sektora za kapitalne investicije HEP-a.

Vrijedi li zbog električne energije ugroziti kulturnu i prirodnu baštinu?

Električna energija proizvedena u hidroelektranama jedna je od najčišćih energija u današnjim energetskim sustavima sa širokom primjenom od industrije i prometa do informatike, javnih ustanova i kućanstava. Potrebe za energijom, osobito iz obnovljivih izvora, prioritet su u današnjim uvjetima ugroženosti planeta Zemlje od ispušnih plinova i drugih oblika štetnih utjecaja ili mogućih ugroza kao kod nuklearnih elektrana.

> Organizatori skupa o dolini kojoj prijeti potapanje: ‘Kosinj bi mogao biti hit destinacija budućnosti’
> Nadahnut govor biskupa Križića o Kosinju: ‘Nedostatak znanja početak je propasti svih naroda’
> Održan prvi znanstveno-stručni o Kosinju: Kako spasiti bogatu prirodnu i kulturnu baštinu ovog kraja kojeg država želi potopiti?

Dvojbe kod izgradnje novih hidroelektrana mogu se pojaviti u slučajevima kada izgradnja hidroelektrane zadire u prirodni i kulturni krajolik, mijenja ga ili posve preoblikuje. Takve su se dvojbe pojavile upravo kod velikoga projekta HEP-a o izgradnji akumulacijskoga jezera u Kosinjskoj dolini. Kosinjska elektrana mogla bi biti važan doprinos hrvatskoj energetskoj budućnosti, no postavlja se pitanje vrijedi li za takvu kapitalnu investiciju ugroziti, pa i uništiti kulturnu i prirodnu baštinu kosinjskoga kraja, njezin kulturni kapital. Vrijedi li potopiti dva sela i dvadesetak zaseoka, tri crkve, pet groblja i poznati simbol hrvatskoga prvotiska vezan uz Kosinj „Naša štampa gori gre“?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…
> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić
> Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’
> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!

Klasična retorika kaže da postoje „skliska pitanja“ na koja odgovori nisu ni laki ni jednoznačni. Na tribini Matice hrvatske odmjereni su argumenti.

> O bogatoj povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (1): Mjesto prve glagoljske tiskare?
> O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (2): Tko je bio Broz Žakan, učitelj popova glagoljaša?
> O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (3): Što kriju neistraženi arheološki lokaliteti?
> O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (4): Evo njegovih glagoljskih spomenika!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.