Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’

Projektom HE Kosinj bilo bi potopljeno 17 arheoloških lokaliteta i 3 sakralna objekta, prisilno bi se raselilo stanovništvo, a došlo bi i do upumpavanja preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave, ističe za Narod.hr dr. sc. Lidija Orešković Dvorski.

Planove skore izgradnje Hidroelektrane Kosinj u Lici, prema kojima bi bio potopljen dio Kosinjske doline, “kolijevke hrvatske kulture”, poznate možda najviše po svojoj glagoljičkoj baštini, a time potopljeni i materijalni ostaci nemjerljivo značajni za hrvatsku povijest, već dugo vremena kritiziraju ne samo lokalni stanovnici, Crkva i poznavatelji toga kraja, nego i stručnjaci i znanstvenici različitih profila.

Tako je prošlog mjeseca pokrenuta Inicijativa za Kosinj u koju su se uključili povjesničari, arheolozi, kroatisti, etnolozi, antropolozi te romanisti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Oni su se javnosti obratili priopćenjem, čiji sadržaj možete pročitati ovdje:

> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!

Osim kulturne baštine, projektom hirdorelektrane došlo bi i do potapanja naselja i prisilnog iseljevanja lokalnog stanovništva, a ugrozila bi se i dijelom uništila i iznimna prirodna baština i bioraznolikost toga kraja.

Za Narod.hr o svemu tome razgovarali smo s dr. sc. Lidijom Orešković Dvorski, izvanrednom profesoricom s Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu koja već dugo vremena upozorava na potpunu neprihvatljivost ovog projekta.

> Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima’

> Kosinj, prava riznica kulture i povijesti koju HEP želi potopiti: Nađen glagoljski misal iz 1374. godine

> Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi

Narod.hr: Izvanredna ste profesorica na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i već se dulje vrijeme zalažete za zaustavljanje projekta hidroelektrane Kosinj kojom bi bila nepovratno izgubljena važna hrvatska kulturno-povijesna baština. Možete li nam se ukratko predstaviti?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: Diplomirala sam francuski i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu i solo pjevanje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. godine zaposlena sam na Katedri za francuski jezik Odsjeka za romanistiku gdje sam doktorirala 2012. godine u znanstvenom području humanističke znanosti, polje filologija, grana romanistika i kroatistika. Predajem kolegije iz područja fonetike i fonologije francuskog jezika, a teme mog istraživačkog rada su tekstna vezna sredstva, strani naglasak, jezični kontakti i druge lingvističke teme iz kontrastivnog motrišta.

Narod.hr: Kosinjska dolina pruža se tokom rijeke Like, nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, u općini Perušić, a obuhvaća naselja: Gornji Kosinj, Donji Kosinj, Bakovac Kosinjski, Mlakva, Lipovo Polje i Krš. Riječ je o području od iznimnog značenja za hrvatsku kulturu i povijest, možda najpoznatijem po prvoj poznatoj tiskari u Hrvatskoj, u kojoj su se krajem XV. stoljeća tiskali glagoljski brevijari. Možete li nam ukratko predstaviti ovaj kraj te njegovo kulturno-povijesno značenje?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: Na temelju dosadašnjih spoznaja život na području Kosinjske doline može se pratiti od kasnog neolitika do danas, no dosad nisu obavljena sustavna arheološka istraživanja. Područje Kosinjske doline s pripadajućim naseljima, Gornji Kosinj, Kosinjski Bakovac, Mlakva, Krš, Lipovo Polje i Donji Kosinj, bogato je kulturno-povijesnim lokalitetima u rasponu od prethistorijskog do modernog razdoblja te je zavrijedilo naziv „kolijevke hrvatske kulture“, barem u ličkom regionalnom kontekstu.

Probna arheološka istraživanja koja su provođena pokazala su kontinuitet naseljavanja ovoga kraja od prapovijesti do novoga vijeka, a iznimno velik potencijal nagovještava razdoblje srednjeg i ranog novog vijeka, kada je kosinjski kraj bio gusto naseljen. Srednjovjekovni Kosinj pripadao je župi Bužane koja se u pisanim izvorima spominje krajem 11. stoljeća, a samo ime Kosin navodi se kao utvrda kneza Jurja Lackovića Kosinjskog.

Ovo je razdoblje na kosinjskome području zasad nedovoljno poznato, no, s obzirom na broj potvrđenih arheoloških lokaliteta, daljnja bi istraživanja nesumnjivo iznjedrila nove podatke o povijesti Kosinja. Jedno od starijih pisanih povijesnih svjedočanstava iz kontinentalne Hrvatske potječe upravo s ovog područja (latinski epigraf iz Lomske dulibe na Velebitu iz I. stoljeća), a 1690-ih bila je u Senjskoj biskupiji još živa tradicija o Kosinju kao mjestu gdje su se nekad, koncem XV. stoljeća, tiskali glagoljski brevijari. Upravo činjenica da je u Kosinju postojala prva poznata tiskara u Hrvatskoj govori o važnosti ovog kraja tijekom srednjovjekovnog i ranog novovjekovnog razdoblja.

Narod.hr: Planovi HEP-a za izgradnju hidroelektrane na tom prostoru koja bi ujedno značila i potapanje dijela doline, a time i nekoliko naselja te neprocjenjive kulturno-povijesne baštine, traju već nekoliko godina. Kako je moguće da se ustraje na takvom projektu bez obzira na činjenicu da se tamo nalaze toliko važni materijalni povijesni ostaci?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: I sama sebi postavljam iznova to pitanje. Kao osobi koja proučava i poučava francuski jezik i kulturu nepojmljivo mi je da se ovako postupa prema vlastitoj kulturi i baštini, prema vlastitom narodu. Svi članovi akademske zajednice upoznati s projektom zalažu se za očuvanje Kosinjske doline i zaustavljanje projekta HES Kosinj.

Svima nam je jasno da su potrebe za energijom velike i da je energetska autonomnost nešto čemu Hrvatska treba težiti, no postavlja se legitimno pitanje ne postoje li u današnje vrijeme (koje je obilježeno snažnim razvojem znanosti i tehnologije na svim područjima, pa tako i u energetici) drugi, humaniji, prirodniji načini dobivanja energije, koji ne idu na štetu ljudi, koji ne brišu s lica Zemlje prekrasan lički krajolik zajedno s mnoštvom nedovoljno istraženih arheoloških nalazišta, špilja, jama te značajnim građevinama sakralne arhitekture.

Nevjerojatna je lakoća kojom se podcjenjuje i zanemaruje iznimni povijesni značaj ovog područja. Vrijednost kulture i baštine hrvatskog naroda je neprocjenjiva i nenadoknadiva, stoga je nedopustivo staviti je na istu ravan s planiranim financijskim dobitcima od proizvedene električne energije.

Narod.hr: Filozofski fakultet u Zagrebu nedavno je izdao priopćenje javnosti u kojem je nekoliko odsjeka vrlo jasno stalo u zaštitu Kosinja i njegove baštine te se usprotivilo gradnji hidroelektrane. Je li bilo reakcija na ovo priopćenje?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: Nažalost, koliko mi je poznato, nije bilo reakcija mjerodavnih. Iskreno govoreći, njihova šutnja začuđuje, ali i zabrinjava jer pokazuje nemaran odnos odgovornih prema upozorenjima velikog broja hrvatskih znanstvenika i stručnjaka društveno-humanističkog područja koji su podigli svoj glas ne bi li pokušali sačuvati Kosinjsku dolinu i sve njezine vrijednosti.

Narod.hr: U priopćenju se spominje čak 35 arheoloških lokaliteta na tom području. O kakvim je lokalitetima riječ i iz kojeg razdoblja potječu?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: Arheološki lokaliteti kosinjskog područja obuhvaćaju razdoblja od kasnog neolitika, preko željeznog doba, do srednjovjekovlja. Neki lokaliteti su arheološki istraženi, npr. Pisani Kamen i špilja Golubinjača, neki su preliminarno arheološki sondirani (pozicije oko crkava sv. Ivana, sv. Antuna, Mlade Nediljice, sv. Ane i dr.), dok ima i poznatih, ali potpuno neistraženih gradina (Bočaj, Ribnik, Mlakvena Greda itd.), kao i lokaliteta koji se spominju u nekim tekstovima, novinskim zapisima ili u narodnoj predaji, no također nikada nisu istraživani (npr. Pavlinski samostan).

Najveći broj nalaza pripada starijem željeznom dobu (npr. ulomci keramičkih posuda koji pripadaju grupi hvarske keramike; ulomci keramičkih posuda s metličastim ornamentom iz 1. st. pr. Kr.). Posebno je zanimljiv lokalitet Panos i Žagarova glavica u središtu Gornjeg Kosinja, gdje su pronađeni ostatci kamenog suhozidnog obrambenog bedema, što upućuje na postojanje velikog japodskog naselja na tom prostoru.

Narod.hr: Iz kasnosrednjovjekovnog razdoblja spominjete i sedam crkava i jedan pavlinski samostan. Posebno ističete crkvicu Vida u zaseoku Sraklinu gdje su uzidana tri glagoljska natpisa i frankopanski grb. Što bi sve od toga bilo potopljeno u slučaju gradnje elektrane?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: U slučaju provedbe projekta bilo bi potopljeno 17 arheoloških lokaliteta i 3 sakralna objekta: župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju iz 1692., kapelica sv. Ane u Šušnjevu te pravoslavni hram svete Neđelje u Mlakvi. Ne smijemo zaboraviti niti potapanje kuća i imanja te prisilno iseljavanje stanovništva.

Narod.hr: Treba spomenuti da je dio baštine ovog kraja već stradao 1971. prilikom izgradnje brane i stvaranja akumulacijskog jezera Kruščica. Kolika je šteta tada prouzročena i kakva je ona u usporedbi sa štetom koja bi nastala gradnjom nove elektrane?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: Stanovnici nekadašnjeg sela Kruščica raseljeni su u Perušić i okolna sela, a neki su se nastanili u Zagrebu. Njihove domove, školu, mlin i crkvu sv. Ilije prekrila je golema količina vode. Ostatci uništenog naselja povremeno se mogu vidjeti kako izranjaju za niskog vodostaja, odnosno pri redovitom isušivanju jezera.

Izgradnja velikih brana i akumulacija jedan je od glavnih uzroka gubitka georaznolikosti čiji bi negativni učinci u ovom slučaju bili promjena hidroloških uvjeta i stvaranje nove lokalne erozijske baze, što je vezano direktno za područje u neposrednoj blizini predviđene akumulacije te nastanak novih morfogenetskih uvjeta i geomorfoloških oblika.

Upumpavanje 75.000 tona cementa u podzemne ekosustave!

Kosinjsko polje u cijelosti predstavlja vrijednu reljefnu i krajobraznu cjelinu koja sadrži prostore velike intrinzične vrijednosti reljefa te bi predviđeno potapanje izvršilo značajan utjecaj na njegova geomorfološka obilježja, a time i bioraznolikost. S okolišnog aspekta najupitnija je izgradnja 6 km dugačke injekcijske zavjese, što uključuje upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave kako bi se osigurala vodoodrživost akumulacije u ovom osjetljivom poroznom, krškom terenu.

Ta golema količina betona mogla bi prouzročiti nepovratno upropaštavanje kretanja i kvalitete podzemnih voda šireg područja. S obzirom na nepredvidivost podzemnih tokova u kršu, postoji mogućnost da voda prodre do rijeke Gacke i nanese štetu i Gackoj dolini.

Šteta koja bi nastala planiranim potapanjem Gornjeg Kosinja i Mlakve nije mjerljiva. Pokušat ću odgovoriti protupitanjem: Kako odrediti vrijednost prirodnih ljepota, povijesti, baštine, kulture i nacionalnog identiteta jednog naroda? Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu i zanemaruje povijesno naslijeđe. Narod bez baštine je kao kuća bez temelja.

Reagirale visokoškolske ustanove, Matica hrvatska, Crkva, Zelena akcija…

Narod.hr: Kakvi će biti daljnji koraci Vas i Vaših kolega ako se pripreme za izgradnju hidroelektrane nastave?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: Spomenula bih prvo dosadašnja nastojanja znanstvene zajednice kako bi se skrenula pažnja javnosti i mjerodavnih institucija na štetnost potapanja Kosinjske doline.

U prosincu 2021. Fakultet hrvatskih studija objavio je Zaključak o štetnosti i nužnosti odustajanja od hidroelektrane Kosinj, a u svibnju 2022. šest odsjeka Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podržalo je Inicijativu za Kosinj kojom se također poziva na obustavljanje kontroverznog i štetnog projekta izgradnje hidroenergetskog sustava Kosinj. Izjavu su osmislili članovi Odsjeka za povijest, a podržali su je Odsjek za arheologiju, Odsjek za kroatistiku, Odsjek za povijest umjetnosti, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju i Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Matica hrvatska također je svjesna velike štete koja bi nastala u slučaju da se projekt ne zaustavi. Upravo stoga Hrvatska revija, časopis Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja, u najnovijem broju progovara o temi Kosinjske doline uzimajući u obzir arheološku, povijesnu i glagoljašku baštinu toga kraja, demografska kretanja, ali i    speleološku i hidrogeološku problematiku planiranih zahvata u osjetljivom krškom području.

U rujnu znanstveno-stručni skup o Kosinju

Na Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva kojim se obilježava rođendan prvotiska 22. veljače 2022. osnovano je Znanstveno i kulturno društvo Kosinj s ciljem očuvanja i promoviranja svih vrijednosti kosinjskog kraja.

U organizaciji Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar, Hrvatskog instituta za povijest, Odjela za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državnog arhiva u Gospiću, Muzeja Like Gospić te Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj u Kosinju će se 30. rujna 2022. održati znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – jučer, danas, sutra. Skup će okupiti hrvatske znanstvenike iz raznih područja, koji će analizom kosinjske kulturološke, prirodne i povijesne vrijednosti prvi put dati sveobuhvatnu interdisciplinarnu sliku Kosinja.

Sve ove inicijative jasno pokazuju osviještenost članova akademske zajednice i pripadajućih institucija i njihovu namjeru da se pokuša sačuvati od nepovratnog uništenja pitomi kraj bogate kulturne i povijesne baštine. Uz spomenuti skup, planiraju se na ovu temu i javne tribine na kojima bi stručnjaci sučelili svoja mišljenja o projektu HES Kosinj.

Upozorenja Gospićko-senjske biskupije

I Zelena akcija ukazivala je na manjkavosti studije o utjecaju na okoliš te određene propuste u proceduri ističući da je projekt planiran na prirodno vrijednom području koje se djelomično preklapa i s ekološkom mrežom NATURA 2000, te će najveći utjecaj imati na stanovnike Kosinjske doline i okolnih područja koji bi se mogli suočiti s pogoršanjem mikroklimatskih obilježja, poput magle i nižih temperatura.

Svoj doprinos dala je i Gospićko-senjska biskupija koja je priopćenjem u listopadu 2021. izrazila zabrinutost i pozvala odgovorne da još jednom preispitaju navedeni projekt, saslušaju ljude tog kraja, uspostave s njima bolji dijalog, te izbjegavaju nasilna djelovanja poput prekapanja groblja župne crkve sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju.

Veliki trud u spas Kosinjske doline ulaže i neumorni župnik vlč. Pero Jurčević koji u javnim istupima, intervjuima, radijskim emisijama i kontaktima nastoji ukazati javnosti na veliku štetu koja bi nastala realizacijom projekta te poručuje nadležnima da Crkva na ovim prostorima ostaje zadnja. Župnik je 2021. prikupio 450 potpisa stanovnika šireg kosinjskog područja koji se protive planiranom potapanju.

Narod.hr: Imate li još nešto što biste o ovoj temi željeli poručiti javnosti?

Dr. sc. Lidija Orešković Dvorski: Brojne inicijative uglednih znanstvenika, stručnjaka, institucija, crkve, predstavnika Zelene akcije i lokalnog stanovništva za zaustavljanje projekta HES Kosinj ukazuju na ozbiljnost ove problematike. Umjesto prisilnog preseljenja stanovništva i pustošenja ionako slabo naseljenih područja trebalo bi ulagati u njihov razvoj, što bi spriječilo odlaske ljudi i potaknulo nova doseljavanja.

Odlika moderne i visoko razvijene države jest jednaka briga za sve njezine krajeve, što podrazumijeva i poticanje ravnomjernog razmještaja stanovništva, no na primjeru Kosinja, nažalost, čini se upravo suprotno. Ozbiljna i odgovorna vlast ne bi se smjela oglušiti, nego promptno reagirati na vrlo jasne poruke o štetnosti projekta koje opetovano dolaze iz različitih krugova. Zaustavimo realizaciju projekta koji nepovratno mijenja živote lokalnog stanovništva i baca u zaborav dio povijesti, kulture i baštine, jednom riječju temelj hrvatskog nacionalnog identiteta!