Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi

kosinj
Znanstveno i kulturno društvo Kosinj

U Zagrebu je u utorak 22. veljače, na Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva te na 539. obljetnicu tiskanja naše prve tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora, osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj.

Za predsjednika ZKD-a Kosinj izabran je dr. sc. Milan Bošnjak, a za glavnoga tajnika mr. sc. Ivan Mance.

Od istraživanja, preko promoviranja do zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa Kosinja

Među najvažnije ciljeve ZKD-a Kosinj ubrajaju se: poticanje daljnjih istraživanja i promoviranja kosinjske tiskare, kao najvjerojatnijega mjesta tiskanja hrvatskoga prvotiska i drugih inkunabula; zaštita i promoviranje poznatih arheoloških i speleoloških lokaliteta te poticanje daljnjeg istraživanja; zaštita i promoviranje rijeke Like i podzemnih voda, kao i bogatoga biljnoga i životinjskoga svijeta te poticanje daljnjeg istraživanja bioraznolikosti; organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, predavanja i drugih događanja s ciljem tematiziranja ključnih fenomena i najvažnijih pitanja u vezi s Kosinjem u najširem smislu riječi.

Znanstveno i kulturno društvo Kosinj

Važno je reći da se ZKD Kosinj zalaže za afirmaciju te na određeni način nastavlja rad i djelovanje Naučnoga i kulturnoga društva Kosinj koje je 22. veljače 1967. u Zagrebu sa svojim suradnicima osnovao književnik i publicist Zvonimir Kulundžić, poznat po postavljanju hipoteze o Kosinju kao mjestu hrvatskoga prvotiska.

>Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima’

Kosinj: Arheološki lokaliteti idu pod jezero

U svjetlu planirane investicije i izgradnje Hidroenergetskoga sustava Senj 2 (HES Kosinj / HE Senj 2), ZKD Kosinj će se zalagati za sveobuhvatno istraživanje i temeljitu konzervaciju 35 poznatih kosinjskih arheoloških lokaliteta, od kojih danas većina nije istražena.

Lokaliteti su smješteni na oko 192 km2 širokom području Kosinjske mikroregije, a povezuju ih četiri ključne lokacije: Pisani kamen (iznad Kosinjskog Bakovca) kao jedan od najstarijih vodnogospodarskih spomenika „in situ“, Kosinj grad / Kosinjski Ribnik (u Kosinjskom Bakovcu) kao lokalitet Kosinjske tiskare, Mlakvena greda / Banj Dvor (iznad Mlakve) kao moguće sjedište najstarijih hrvatskih banova te Basarica (u Donjem Kosinju) kao lokalitet rimskoga grada – municipija.

Mještani Gornjeg Kosinja i Mlakve organizirali su mirni prosvjed protiv potapanja tih dvaju naselja. Mjesto okupljanja je ulaz u groblje Mance Draga. Projekt HEP-a s gradnjom dvaju velikih objekata, hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, uključuje i potapanje sela, podsjetio je svećenik Pero Jurčević. Upozorio je kako realizacija spomenutog projekta uključuje i potapanje lokalnog groblja, što je jedan od razloga mještana za mirnim prosvjedom. Na fotografiji preorano groblje.
foto HINA/ Dora Lučić/ ml

Kosinjska dolina važno je mjesto hrvatske povijesti od najranijih dana, kosinjski se lokaliteti od 11. stoljeća spominju u listinama hrvatskih kraljeva, a samo ime Kosinj moguće nam donosi već Konstantin VII. Porfirogenet u svome djelu O upravljanju carstvom, napisanom oko 950. godine, gdje u legendi o doseljenju Hrvata spominje dvije sestre i petero braće, od kojih se jedan naziva Koseniz / Kosences.

Budući da u Republici Hrvatskoj nema puno područja koja imaju toliko kulturnih i prirodnih znamenitosti, a koja su nažalost tako slabo istražena i tako malo poznata, najvažnija je zadaća ZKD-a Kosinj snažno afirmirati i promovirati kosinjski kraj kao prostor iskonske ljepote i kolijevku hrvatske kulture, stoji u priopćenju.

Raskopali groblja, župnik poručio: Crkva mora ostati ovdje do kraja, odavde odlazimo zadnji

Podsjetimo, pojedina kosinjska mjesta trebala bi kroz koju godinu biti u potpunosti potopljena pod akumulacijskim jezerom. Projekt HEP-a proglašen je strateškim projektom Vlade od nacionalnog interesa. Pod vodom će biti i župna crkva sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju.

Gornji Kosinj, 30.10.2021. – Mještani Gornjeg Kosinja i Mlakve organizirali su mirni prosvjed protiv potapanja tih dvaju naselja. Mjesto okupljanja je ulaz u groblje Mance Draga. Projekt HEP-a s gradnjom dvaju velikih objekata, hidroenergetskog sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, uključuje i potapanje sela, podsjetio je svećenik Pero Jurčević. Upozorio je kako realizacija spomenutog projekta uključuje i potapanje lokalnog groblja, što je jedan od razloga mještana za mirnim prosvjedom. Na fotografiji župnik Pero Jurčević.
foto HINA/ Dora Lučić/ ml

Župnik Pero Jurčević, koji je ujedno i jedan od osnivača Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj, prošlog je ljeta javnost upozorio na necivilizacijsko postupanje s posmrtnim ostacima na 300 godina starom groblju Mance Draga koje su bageri raskopali da bi premjestili posmrtne ostatke mještana Kosinja.

“Većina ljudi protivi se projektu potapanja sela i prisiljavanju da napuste svoju rodnu grudu. Crkva mora ostati ovdje do kraja, odavde odlazimo zadnji.

Kada sav narod ode, tada ćemo i mi otići – to je jasno stajalište”, napomenuo je tada  kosinjski župnik Pero Jurčević.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.