Donosimo treći nastavak teksta o povijesti Kosinja autora Ivana Mancea.
Neizvjesna sudbina prekrasnog ličkog mjesta Kosinja, neizmjerno značajnog za hrvatsku povijest i kulturu, poznatog možda najviše po svojoj glagoljičkoj baštini, potaknula nasje na pisanje o ovom tako bogatom, a tako malo poznatom kraju.
Podsjetimo, planove skore izgradnje skore izgradnje Hidroelektrane Kosinj u Lici, prema kojima bi bio potopljen dio Kosinjske doline, već dugo kritiziraju ne samo lokalni stanovnici, koji bi u tom slučaju trebali biti iseljeni, nego i stručnjaci i znanstvenici, ugledne institucije, Crkva…
> Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…
> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić
> Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’
> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!
Ovom prilikom odlazimo u kosinjsku prošlost te donosimo tekst dobrog poznavatelja toga kraja, doktoranda srednjovjekovne povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Ivana Mancea. Uz dozvolu autora, u nekoliko nastavaka, prenosimo tekst pod naslovom “Kratka povijest Kosinja”, objavljen na njegovim stranicama.
U prošlom je nastavku bilo govora o Kosinjaninu Brozu Žaknu, učitelju popova glagoljaša, čije je ime ostalo zabilježeno u srednjovjekovnom glagoljskom misalu te o srednjovjekovnom vinogradarstvu kosinjskog kraja.
Neistraženi arheološki lokalitet: U Kosinju je u srednjem vijeku postojao pavlinski samostan?
Donosimo treći dio teksta:
U Donjem Kosinju nalazi se crkva sv. Petra i Pavla za koju se opravdano pretpostavlja da je bila lokalitet Pavlinskog samostana u srednjem vijeku i koja (kao i grad Kosinj) čeka svoja arheološka istraživanja.
Tu je i brdo Basarica sa čije su porušene gradine i crkve preneseni rimski sarkofazi koji danas čine dva pomoćna – moguće i treći glavni oltar – u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Donjem Kosinju, također neistraženi. S Basarice su prenesene i dvije kamene urne s rimskim natpisima ugrađene u ogradni zid crkve sv. Ivana.
> Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima’
> Kosinj, prava riznica kulture i povijesti koju HEP želi potopiti: Nađen glagoljski misal iz 1374. godine
> Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi
Lokalitet Banj Dvor
Ne smijemo zaboraviti niti Banj Dvor/Banj Stol – danas lokalitet Mlakvene Grede iznad Mlakve u tzv. Srednjem Kosinju. Radi se o pretpostavljenoj prvoj i najstarijoj stolici hrvatskih banova (svojevrsnom najstarijem hrvatskom glavnom gradu), gdje su moguće prvi hrvatski banovi stolovali još od dolaska Hrvata u 7. stoljeću na ovamo. Pisane tragove o barem povremenom boravku hrvatskih banova u Banj Dvoru pronalazimo još u 1411. godini. Treba li reći da i ovaj ogromni lokalitet površine gotovo 25.000 m2 čeka arheološko istraživanje?
Nastavak slijedi…
