Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…

Foto: vlč. Pero Jurčevič; fotomontaža: narod.hr

Dramatična situacija u Kosinjskoj dolini, čiji su mještani, zbog najavljene izgradnje hidroelektrane i potapanja njihova kraja, već dugo u neizvjesnosti, bila nam je povod za razgovor s njihovim župnikom, vlč. Perom Jurčevićem.

Vlč. Jurčević za Narod.hr govorio je o najavama potapanja doline koja sadrži za hrvatsku povijest neizmjerno značajnu baštinu (na tom se području nalazila glagoljska tiskara) i još neistražene arheološke lokalitete, o neadekvatnoj odšteti koja se nudi stanovnicima koji će ostati bez domova, o “barbarskom” oskvrnjavanju groblja kojeg trenutno provode nadležni…

Donosimo i fotografije spomenika i područja koja bi trebala biti potopljena.

Podsjetimo, u zaštitu Kosinja stala je Gospićko-senjska biskupija, Matica hrvatska, brojni ugledni pojedinci i udruge, a nedavno su Kosinjani izrazili svoje nezadovoljstvo i ogorčenost neodgovornim ponašanjem lokalnih vlasti i predstavnika HEP-a na skupu u organizaciji udruge Kosinjska dolina. Odgovorni iz lokalne vlasti i HEP-a, podsjetimo, nisu se pojavili na ovom događaju.

> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić
> Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’
> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!

Narod.hr: Župnik ste župe sv. Ivana Krstitelja u Donjem Kosinju. Možete li nam se ukratko predstaviti?

Vlč. Pero Jurčević: Zovem se Pero Jurčević, rođen sam 8.5.1975. u Gornjoj Glini, selu u općini Slunj. Osnovnu školu sam završio u Kremenu a srednju tehničku (smjer strojobravar) dvije godine u Slunju, a dvije u Karlovcu (zbog progonstva i ratnih neprilika).

Poziv za svećenika osjetio sam krajem srednje škole, a realizirao ga tek 29.6.2017. ređenjem po rukama mjesnog ordinarija mons. Zdenka Križića. Studij i bogosloviju pohađao sam u Zagrebu, na Jordanovcu pod vodstvom redovnika Družbe Isusove, na čijem sam tada Filozofsko – teološkom institutu i diplomirao.

Nakon svećeničkog ređenja dobivam dekret za župnika dvije župe: sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju i sv. Ivana Krstitelja u Donjem Kosinju, gdje sam i sada župnik.

Narod.hr: Iako se o tome vrlo malo govori u medijima, Kosinjskoj dolini i njezinim stanovnicima prijeti katastrofalna sudbina: prema planovima izgradnje Hidroelektrane Kosinj ovaj bi prostor uskoro trebao biti potopljen zajedno s njegovima arheološkim i povijesnim lokalitetima, sakralnim objektima, prirodnim ljepotama i domovima stanovnika. Što nam, kao župnik ove župe, možete reći o tome?

Vlč. Pero Jurčević: Žalosno je da se narod koji ovdje živi ništa ne pita pa čak s njim ni ne komunicira iako se radi o njihovoj teškoj sudbini s kojom su suočeni. Također je žalosno da se nadležni i odgovorni u svojim institucijama ne oglašavaju po pitanju uništenja spomenika kulture, arheoloških nalazišta koja su neistražena, prirodnih ljepota: velikog broja špilja, jama i izvora koja se nalaze na području potapanja, tj. akumulacijskog jezera.

Narod.hr: Nedavno se o cijeloj situaciji oglasio i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić koji je kritizirao način na koji se odgovorni odnose prema lokalnom stanovništvu, a, među ostalim, upozorio i na nepravilnu ekshumaciju groblja u Kosinju poručujući da se groblja devastiraju “bez ikakvog osjećaja poštovanja”. Vi ste s ovim akcijama zasigurno upoznati iz prve ruke. Što nam možete reći o načinu na koji se ekshumiraju pokojnici?

Vlč. Pero Jurčević: Teško da se način na koji su premješteni posmrtni ostaci pokojnika mogu zvati ekshumacijom, prije bi to bio barabarski čin ili vandalizam. Groblja se ne bi smjela ekshumirati strojevima (osim točno određenog gornjeg sloja) nego ručno sa posebnim dostojanstvom; u ovom slučaju su nakon “ekshumacije” pronađene velike količine kostiju – posmrtnih ostataka koje su ostale na površini. Briga o grobljima i posmrtnim ostacima je civilizacijski doseg.

> Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima
> Kosinj, prava riznica kulture i povijesti koju HEP želi potopiti: Nađen glagoljski misal iz 1374. godine
> Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi

Narod.hr: Što bi trebalo biti sa stanovnicima Kosinja ako dođe do potapanja? Koji je plan odgovornih za te ljude ako ostanu bez svojih domova?

Vlč. Pero Jurčević: Ako bi došlo do izgradnje akumulacijskog jezera (potapanja) mještani bi prije toga bili iseljeni i izvlašteni (isplaćeni), tu postoji problem formirane koja je mizerna: kvadrat obradive poljoprivredne zemlje je oko 12 kuna, a stambenog prostora oko 300 eura. Jedini plan za mještane koji su socijalni slučajevi je preseljenje u zgradu u Perušiću s pravom doživotnog korištenja. Što se ostalih mještana tiče, plana nema nego se moraju sami snalaziti kako znaju.

Narod.hr: Protiv gradnje HE Kosinj jasno se izrazila Matica hrvatska, Fakultet hrvatskih studija, 6 odsjeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svećenici Gospićko-senjske nadbiskupije i brojni drugi pojedinci i udruge. Hoće li ovi štetni planovi biti spriječeni i koje su daljnje aktivnosti koje Vi po tom pitanju planirate poduzeti?

Vlč. Pero Jurčević: Vjerujemo da će projekt potapanja Gornjeg Kosinja i Mlakve biti spriječen zbog svega poduzetog i onog što će još u budućnosti biti poduzeto. Važno je reći da ovaj projekt ima alternativu u vidu gotovih studija kojima bi se moglo izgraditi akumulacijsko jezero kod Otočca u Švici – tim projektom bi se, po izračunu stručnjaka, uz manju cijenu dobilo više električne energije i ništa se ne bi uništavalo.

Svakako ćemo u budućnosti biti medijski aktivni i ukazivati na navedene probleme te tražiti pomoć od svih koji smatraju ovaj projekt štetnim po sve nabrojeno i neisplativim.

Narod.hr: Imate li još nešto što biste javnosti htjeli poručiti o ovoj temi?

Vlč. Pero Jurčević: Htjeli bismo poručiti javnosti kako zvuče nevjerojatno planovi, ostvarenje i način ovakvih projekata, u današnje vrijeme, kojima se čini neprocjenjiva šteta nacionalnom pa i europskom kulturnom blagu jer se Kosinj smatra kolijevkom tiskarstva, a onda i prirodi i narodu koji ovdje živi.

Uvjeren sam, a i djelomično znam kako je Bog, ili, simbolično rečeno, “Božji prst” prisutan u ovoj našoj borbi očuvanja Kosinja i Kosinjana, siguran sam da će tako biti i nadalje; i zbog toga sam uvjeren da Gornji Kosinj i Mlakva neće biti potopljeni – “uništeni” nego da će se zaustavljanjem ovog projekta razvijati odnosno “procvjetati”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.