U Osnovnoj školi Anža Frankopana u Gornjem Kosinju 30. rujna 2022. održan je Znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra, prvi skup održan u Kosinju i o Kosinju. Na skupu o kosinjskoj bogatoj povijesti i kulturi raspravljao je jedan akademik, 35 doktora znanosti, jedan magistar znanosti i četiri asistenta. Okupljene je pozdravio i gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić čiji govor prenosimo.
”Moje iskrene čestitke Organizacijskom odboru koji je uspio privući na ovaj skup toliko predavača-znanstvenika od kojih ćemo imati što čuti o Kosinju, o njegovoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
>Održan prvi znanstveno-stručni o Kosinju: Kako spasiti bogatu prirodnu i kulturnu baštinu ovog kraja kojeg država želi potopiti?
O Kosinju ‘jučer’ znamo svi podosta, ali zasigurno da još uvijek ima puno više onoga što o njemu ne znamo i što čeka da bude otkriveno. Na sreću, povjesničari, arheolozi i drugi znanstvenici stalno otkrivaju nešto novo o ‘nekada slavnom’ Kosinju, kako ga nazva veliki hrvatski povjesničar i znanstvenik Tadija Smičiklas.
”Kosinj je bio žarište pismenosti i kulture”
Znamo da je Kosinj bio žarište pismenosti i kulture. Ovdje su nastale prve hrvatske tiskane knjige na glagoljici, a to su bili liturgijski misali i brevijari. Ovdje se ”u sedam crkvi Bog slavilo”, kako stoji u spisima.
>Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi
Ovdje je, u jednom vremenu, bila jezgra učenih ljudi, pa se nije niti čuditi da je ovdje rođena i prva tiskara, jer ljudi znanosti imaju plemenitu potrebu da svoje znanje prenesu budućim naraštajima. Kosinj je zbog toga bio, kako veli jedna epska pjesma iz 16 stoljeća: ‘Misto malo po svem svitu znano”. Ovdje imamo određeni broj otkrivenih vrijednih spomenika naše povijesti i kulture, a tko zna koliko ima još toga ne otkrivenog?
To je Kosinj ‘jučer’. To je Kosinj ‘nekada’.
”Kosinj danas je nažalost, daleko od one slave iz prošlosti”
Kosinj danas je nažalost, daleko od one slave iz prošlosti. Povijesne nedaće su učinile svoje. Za osvajače njegova slavna prošlost nije ništa značila. Osvajači redovito pljačkaju i devastiraju. Kultura im je nepoznat ili sporedan pojam.
>Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima’
Kasnije oslobođenje od osvajača nije moglo povratiti staru slavu, jer su već odavno nestale najveće dragocjenosti Kosinja, a to su prije svega njegovi ljudi, odnosno njegove institucije znanosti i kulture. Novi naraštaji Kosinja nisu mu mogli vratiti slavu prošlosti, ali su radili, stvarali, čuvali, poštivali i njegovali ostatke ostataka njegove slavne prošlosti, kako su mogli i kako su znali.
Interes za Kosinj je, nažalost, postajao sve manji od strane svih, kasnije, nastalih država. Zanemareni Kosinj sve se više praznio stanovništvom, a danas je pod velikim upitnikom i sam opstanak ovog plodnog i prelijepog kraja. To je stvarnost Kosinja danas.
> Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…
> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić
Kosinj sutra: Što o tome reći? Što Kosinj čeka sutra? Koja mu je budućnost? Upitnika je puno, a za odgovore su nam potrebni veliki proroci. Možda će i riječi mnogih od današnjih predavača imati, u tom smislu, određenu proročku snagu? Ljudi znanja, koji se znanjem služe za opće dobro, imaju uvijek i proročkog duha.
”Nedostatak znanja je početak propasti svih naroda”
Prorok Izaija kaže: ”Mudrost i znanje su spasonosno blago” (Iz 33,6). A prorok Hošea tvrdi: ”Moj narod propada jer nema znanja” (Hoš 4,6). Kako je istinita ova prorokova tvrdnja i kako je aktualna. Nedostatak znanja je početak propasti svih naroda.
Biblija na mnogo mjesta ističe vrijednost mudrosti i znanja u životu jednog čovjeka ili cijelog naroda. U knjizi Izreka se kaže da su znanje i mudrost ”vrjedniji od biserja, i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njima” (Izr 8,11).
No, u Bibliji nalazimo i tvrdnju da mudrost i znanje često kod ljudi postanu razlogom trpljenja. Tako biblijski mudrac, nazvan Propovjednikom, napisa: ”Mnogo mudrosti – mnogo jada; što više znanja to više boli” (Prop 1,18).
On to piše iz svog iskustva, a to je zapravo iskustvo mnogih velikih umova kroz povijest. Propovjednik osjeća i vidi da je on mudriji i pametniji od kralja, ima bolja rješenja za mnoge probleme, ali istovremeno vidi da mu to ništa ne vrijedi, jer on mora slušati kralja, svjestan da kralj njega sigurno neće. Zbog toga trpi, pa misli da bi mu bilo puno lakše da manje zna. No, koliko god to bila istina, Bog čovjeka uvijek potiče da istražuje jer u znanju je napredak čovjeka i čovječanstva”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
