Organizatori skupa o dolini kojoj prijeti potapanje: ‘Kosinj bi mogao biti hit destinacija budućnosti’

Nakon što je 30. rujna ove godine u ličkom mjestu Kosinju, čija je sudbina neizvjesna zbog nevjerojatnih planova potapanja tog, poviješću i kulturnim spomenicima bogatog prostora za potrebe hidroelektrane, održan znanstveno-stručni skup “Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra”, Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, jedan od organizatora skupa, obratilo se javnosti.

Više o skupu možete pročitati u sljedećim člancima:

> Nadahnut govor biskupa Križića o Kosinju: ‘Nedostatak znanja početak je propasti svih naroda’

> Održan prvi znanstveno-stručni o Kosinju: Kako spasiti bogatu prirodnu i kulturnu baštinu ovog kraja kojeg država želi potopiti?

U nastavku u cijelosti prenosimo izjavu organizatora, Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj.

Izjava Znanstvenog i kulturnog društva Kosinj nakon održanog Znanstveno-stručnog skupa Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra

“Na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna 2022. u Osnovnoj školi Anža Frankopana u Gornjem Kosinju održan je Znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odjelom za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državnim arhivom u Gospiću, Muzejom Like Gospić te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj, koje je iniciralo organizaciju prvoga skupa o Kosinju i u Kosinju.

Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija ličko-senjska i Gospićko-senjska biskupija. Kako je uobičajeno, nakon skupa će se prirediti zbornik radova koji će, vjerujemo, predstavljati kvalitetan temelj za bolje poznavanje i razumijevanje Kosinja te nezaobilazno polazište za sva buduća istraživanja.

Skup je organiziran s ciljem izrade kritički provjerene javne slike o Kosinjskoj dolini s baštinskim uporištima i razvojnom perspektivom. Znanstveno provjerenim i utemeljenim činjenicama iznesenim u 36 izlaganja iz različitih područja (povijesti, glagoljaštva, jezikoslovlja, etnologije, sociologije, geologije, geodezije, hidrologije, agronomije, arheologije i drugih) dan je značajan doprinos valoriziranju kosinjskih prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih značajki.

> Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…

> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić

> Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’

> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!

Uz ostala važna pitanja, poput analiziranja kosinjskih narječja, običaja i pučkih kulturnih praksi te obrade pojedinih važnih geografskih i povijesnih tema, na skupu su podastrijeti novi dokazi u vezi važnoga pitanja hrvatske kulture – o Kosinju kao mjestu naše najstarije tiskare, gdje su otisnuti hrvatski prvotisak, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine i Brevijar po zakonu rimskoga dvora iz 1491. godine.

Tematizirana je i planirana izgradnja Hidroenergetskog sustava Kosinj – Senj 2 i, s tim u vezi, planirano potapanje značajnog dijela Kosinjske doline te je zaključeno da ukoliko se projekt realizira ne ostaje puno vremena za brojna potrebna istraživanja, prije svega istraživanja važnih arheoloških lokaliteta, pri čemu je od posebne važnosti lokalitet Mlakvena greda / Banj Dvor, kao moguće sjedište najstarijih hrvatskih banova, a time na određeni način i hrvatske državnosti. Svakako treba dovršiti i započeta parcijalna istraživanja na području Gornjega Kosinja.

A kad se govori o arheologiji, Kosinj je prava i skoro neistražena riznica naše povijesti: trebalo bi organizirati istraživanja svih 30 utvrđenih lokaliteta, od kojih su neki izuzetno važni, poput crkve sv. Petra i Pavla i prostora oko nje u Donjem Kosinju – za koji se pretpostavlja da je bio lokalitet srednjovjekovnog pavlinskog samostana i gdje su pronađeni tragovi života iz prapovijesti te lokaliteta grada Kosinja u Kosinjskom Bakovcu, srednjovjekovnog burga koji je mogući lokalitet naše Kosinjske tiskare.

U sociološkim istraživanjima utvrđeno je kako je komunikacija javnih vlasti i HEP-a prema stanovništvu Kosinja bila loša i nedostatna, što je povećalo nepovjerenje lokalnoga stanovništva u njih i u sam projekt. Istaknuto je kako se nisu uvažavali argumenti pojedinih stručnjaka o neopravdanosti projekta, kao ni razumni zahtjevi i prijedlozi stanovnika Kosinja, kojima se mora osigurati ,,pravedna naknada” za njihovu imovinu, ako treba doći do realizacije projekta.

Na skupu je upozoreno kako smo svjedoci stalnog i neprikrivenog podcjenjivanja Kosinja i Kosinjana – od nepoštovanja kosinjskih narječja i običaja do izostavljanja iz svih razvojnih projekata, bez obzira na broj hrvatskih branitelja, na broj poginulih u 2. svjetskom ratu i strašnu stigmu nakon njega, bez obzira na kosinjske prirodne i kulturne osobitosti i znamenitosti, veliki poljoprivredni, šumarski i općenito gospodarski potencijal – od iznimne mogućnosti i ogromne potrebe. Drastičan primjer toga: ne ulazeći u opravdanost projekta Hidroenergetskoga sustava Kosinj – Senj 2, malo je reći da je tragično kad se, govoreći o pozitivnim učincima izgradnje novoga akumulacijskoga jezera Kosinj često ističe kako više neće biti poplava – morbidno je govoriti kako poplava neće biti u dijelu Kosinjske doline koji će trajno biti potopljen, a preostali će dio morati služiti kao retencijsko jezero, jer druge mogućnosti nema, što znači da će se poplave teško moći izbjeći.

> O bogatoj povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (1): Mjesto prve glagoljske tiskare?

> O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (2): Tko je bio Broz Žakan, učitelj popova glagoljaša?

> O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (3): Što kriju neistraženi arheološki lokaliteti?

> O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (4): Evo njegovih glagoljskih spomenika!

Veliki problem s kojim se suočava cijela naša domovina, Lika još više, a Kosinj na zbilja ekstreman način – pitanje je demografije, koje najsnažnije ocrtava činjenica da je u dvanaest desetljeća na području Kosinja broj stanovnika smanjen više od 13 puta – sa 7.977 na popisu stanovništva 1910. na 603 na Popisu stanovništva 2021. godine, s udjelom starog stanovništva većim od 60 o/0. K tome, na skupu je istaknuto kako je Kosinjska mikroregija previše udaljena od drugih središta i prevelika da bi mogla funkcionirati bez svoga središta te stoga unutar nje mora postojati središte, a najveći problem Kosinja je zapravo i nastao zbog toga što se sustavno nije dopuštalo da se to središte razvija, nego su mu se kroz godine kontinuirano gasili ključni atributi i poništavali ključni sadržaji centra.

Bez obzira ostane li Gornji Kosinj središte Kosinjske doline, što je bio stoljećima i što još uvijek jest – a što bi po mišljenju mnogih bilo najbolje da ostane i nadalje – ili se morao iseliti zbog realizacije projekta Kosinj – Senj 2, nužno ja da u Kosinju postoji funkcionalno središte s osnovnim potrebnim sadržajima: crkva, škola, ambulanta, pošta, mjesni ured, trgovine i sl.

Teško je razumljivo da se o ovome ne razgovara u javnosti, a još je nevjerojatnije da se u javnosti ne tematizira činjenica da stanovnici Kosinja nemaju nikakvu zdravstvenu zaštitu – u Kosinju već više od 20 godina ne radi ambulanta, što je nažalost vjerojatno jedini primjer u Hrvatskoj, a možda i u cijeloj Europi, da u prostoru veličine 230 km2, u kojemu stalno živi više od 500 stanovnika, a donedavno i više od tisuću, nije osigurana baš nikakva zdravstvena zaštita.

Velik problem su i loše i slabo održavane ceste te potpuno nefunkcionalan javni prijevoz. Iako se na području Kosinja nalazi HE Sklope, vrlo su česti prekidi u opskrbi električnom energijom, koja je slabe snage i kapaciteta, tako da se učestalo kvare električni uređaji i, naravno, kraće traju, dok se strojevi koji su veći potrošači električne energije u Kosinju uopće ne mogu koristiti. Nažalost, i sad neki Kosinjani imaju problema s televizijskim signalom, kao i s mobilnom telefonijom i internetom.

Vodovodni priključak omogućen je samo dijelu naselja, dok plin i kanalizacija nisu ni u planovima. Nažalost, već nekoliko puta su s lokalne i područne razine prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja a stizali zahtjevi za zatvaranjem škole u Kosinju. Budući da do Perušića ima dvadesetak km apeliramo na sve koji su predlagali ili bi predlagali da se djecu svaki dan satima vozi po kosinjskoj magistrali još jednom razmisle bi li i svoju djecu upućivali na takvu vožnju – riječ je o kršenju ljudskih prava i prava djeteta te to pitanje treba postaviti pučkoj pravobraniteljici, posebice ako dođe do dodatnih negativnih pomaka.

> Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima’

> Kosinj, prava riznica kulture i povijesti koju HEP želi potopiti: Nađen glagoljski misal iz 1374. godine

> Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi

Na skupu je iznesen prijedlog da bi se sljedeći znanstveno-stručni skup trebao organizirati za četiri godine -2026. godine, o 200. obljetnici postojanja javnog školstva na području Kosinja. Sudionici skupa apelirali su na sve nazočne i, još više, na sve na skupu nenazočne osobe i institucije da svatko iz svoje pozicije i prema svojim mogućnostima učini ono što se može kako Kosinj ne bi postao činjenica iz prošlosti nego važno mjesto sadašnjosti i hit-destinacija budućnosti.

A pri tome u vidu treba imati i iskoristiti potencijal brojnih pozitivnih odrednica na kojima se može i treba graditi razvojna vizija Kosinja: nezagađen, očuvan i zanimljiv okoliš; veliki broj životinjskih i biljnih vrsta, od kojih su neke i autohtone; plodno i u ličkim okvirima veliko polje; guste šume bogate prirodnim fenomenima poput Jele Cara i europske prašume s jedne i kvalitetnom drvnom građom s druge strane; meandar rijeke Like, Markov ponor ili Begovac; brojna vrela i izvori; čudesne špilje i duboke jame; Kalić, Kosinjski vrh; lokacije pogodne za vožnju bicikla, aktivnu šetnju i planinarenje, slobodno penjanje, lov i ribolov; Pisani kamen, Kosinjski most, deset crkava, desetci arheoloških lokaliteta; blizina PP Velebit i NP Sjeverni Velebit, svetišta Majke Božje od Krasna, Utočista za mlade medvjede u Kuterevu, Špiljskog parka Grabovada; udaljenost do mora 25-30 km zračne linije, a do njega se može doći za manje od sat vremena…

No, na odluku o mjestu življenja utječu mnogi čimbenici, a medu najvažnijima su životni uvjeti – ne može se živjeti bez zaposlenja, bez infrastrukture i bez dostignuća našega vremena. Stoga još jednom valja istaknuti kako je osiguravanje osnovne komunalne infrastrukture (solidna cesta, kakav-takav javni prijevoz, dostupna električna energija, telefonska i internetska veza, vodovod…) bitan i neizostavan preduvjet želi li se uopće promišljati o perspektivi i mogućem razvoju, ali i ostanku stanovnika u Kosinju. Uz ove elementarne komunalne uvjete te svoju jedinstvenu ljepotu i nezagađenost, Kosinjska dolina mogla bi postati savršen prostor za razvoj ekološke poljoprivrede i zelenu transformaciju te raj za digitalne nomade.

Na koncu, uz iskrenu zahvalu sudionicima skupa, kolegicama i kolegama znanstvenicima koji su pokazali djelatan interes za kosinjske teme i pitanja te gospićko-senjskom biskupu mons. mr. sc. Zdenku Križiću koji je svojom nazodnošću uveličao skup, koristimo ovu prigodu te zahvaljujemo ravnateljici i djelatnicima OŠ Anža Frankopana, župniku župa Gornji Kosinj i Donji Kosinj, kao i brojnim mještanima Kosinja koji su svojim srdačnim domaćinstvom i otvorenošću boravak znanstvenika u Kosinju učinili vrlo ugodnim te su dodali još jednu posebnu boju i toplinu u sliku koju je svatko od sudionika skupa za sebe stvorio i još stvara o Kosinju, ali su i sve nas istovremeno potaknuli da ubuduće dajemo još snažniji doprinos kako bi ključna pitanja, teme i sadržaji istaknuti na skupu Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra bili što bolje istraženi i što poznatiji te važni našem i brojnim budućim naraštajima.”

Stoji to u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik Društva dr. sc. Milan Bošnjak.