O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (2): Tko je bio Broz Žakan, učitelj popova glagoljaša?

Foto: osobni arhiv, wikipedia.hr, HAZU, Ivan Mance; fotomontaža: narod.hr

Donosimo drugi dio teksta o kosinjskoj prošlosti autora Ivana Mancea.

Neizvjesna sudbina prekrasnog ličkog mjesta Kosinja, neizmjerno značajnog za hrvatsku povijest i kulturu, poznatog možda najviše po svojoj glagoljičkoj baštini, potaknula nasje  na pisanje o ovom tako bogatom, a tako malo poznatom kraju.

Podsjetimo, planove skore izgradnje skore izgradnje Hidroelektrane Kosinj u Lici, prema kojima bi bio potopljen dio Kosinjske doline, već dugo kritiziraju ne samo lokalni stanovnici, koji bi u tom slučaju trebali biti iseljeni, nego i stručnjaci i znanstvenici, ugledne institucije, Crkva…

> Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…
> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić
> Prof. Orešković Dvorski za Narod.hr o HE Kosinj: ‘Nema budućnosti za narod koji ne cijeni svoju baštinu’
> Povjesničari, arheolozi, kroatisti… stali u zaštitu Kosinja: Potopila bi se hrvatska kulturno-povijesna baština!

Ovom prilikom odlazimo u kosinjsku prošlost te donosimo tekst dobrog poznavatelja toga kraja, doktoranda srednjovjekovne povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, mr. sc. Ivana Mancea. Uz dozvolu autora, u nekoliko nastavaka, prenosimo tekst pod naslovom “Kratka povijest Kosinja”, objavljen na njegovim stranicama.

U prošlom nastavku donijeli smo dio teksta u kojem autor govori o pisanom spomeniku iz 1. stoljeća, zatim o prvom spomenu Kosinja u ispravi kralja Petra Krešimira IV., o toponimima koje spominje kosinjski glagoljski misal te o pitanju postojanja glagoljske tiskare na tom području.

Kosinjanin Broz Žakan – potpis u glagoljskom Misalu

Evo o čemu autor piše u nastavku:

Važnu ulogu u procesu dotiskivanja prvotiska Misala iz 1483. godine imao je lokalni Kosinjan, rođen u Duboviku (srednjovjekovni zaselak na području današnjeg Donjeg Kosinja oko zaselka Vukelići), imenom Broz (Ambroz) Kacitić od plemena Kolunić – đakon, svećenik, kasnije javni bilježnik i učitelj popova glagoljaša. Broz Kacitić potpisivao se kao Broz Ž(akan).

Zapis Broza Kacitića s njegovim uokvirenim potpisom u Kolunićevom zborniku iz 1486. godine. Izvor: HAZU

Njegov trag pojavljuje se i u ezoteričnom zapisu rukopisnog misala kneza Novaka iz 1368. godine, koji je kodeks dokazano služio kao predložak za tiskanje našeg Prvotiska i nalazio se u našoj prvoj tiskari u vrijeme tiskanja Prvotiska. Sa tim zapisom u Novakovom misalu povezani su svi slijepi otisci (udubljeni tisak bez boje, tzv. blindruck ili blind printing) u našem Prvotisku. Ne samo onaj osporavani kojeg je pronašao književnik Zvonimir Kulundžić „GBDKG BROZŽ“ – za kojeg danas sa velikom sigurnošću možemo reći da u njemu imamo informacijskom izmjerom potvrđeno čitanje BROZ Ž(akan) – već i svi ostali slijepi otisci koji se pojavljuju na još nekoliko mjesta u našem Prvotisku. Koliko točno i koji, pročitat ćete u novoj knjizi. Svi oni – zajedno sa ezoteričnim zapisom u Novakovom misalu – čine skriveni trag i potpis našeg Kosinjana Broza Kacitića.

> Kosinj: ‘Bude li potapanja, Crkva odlazi zadnja, ostajemo uz narod na njihovim ognjištima
> Kosinj, prava riznica kulture i povijesti koju HEP želi potopiti: Nađen glagoljski misal iz 1374. godine
> Osnovano Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, velika stvar za ličko mjesto kojem HEP već desetljećima radi o glavi

Najstariji spomen vina i vinogradastva u Kosinju!

U zapisu rukopisnog Misala iz 1374. godine dolazi i najstariji spomen vina i vinogradarstva u Kosinju (i u Lici općenito). Prema nedavno objavljenim istraživanjima, Kosinj je zaista još u srednjem vijeku pa sve do početka 20. stoljeća bio lokalitet autohtonih vinogradarskih sorti. DNA analizom utvrđene su i imenovane dvije sorte: Pršljivka bijela i Vingor crni. Radi se o autohtonim vinogradarskim sortama koje se uopće na svijetu pronalaze isključivo na dva lokaliteta: Kosinj i Ozalj. Obzirom na više od 20 hektara pod kosinjskim vinogradima krajem 19. stoljeća te na činjenicu kako je najstarija živuća loza Pršljivka promjera stabla preko 53 cm na imanju Delača Trapana u Donjem Kosinju stara od 150-200 godina – kosinjski vinogradi spadaju u kuriozum i posebnost na razini RH.

Trapanova (Ivan Delač) Pršljivka, Donji Kosinj. promjer 53cm, starost 150-200 godina. Fotografirao Mance 2017. godine.

Nastavak slijedi… 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/kosinj-konzalting.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.