Belgija, Finska, Švicarska, Španjolska, Kosovo i Irska zemlje su koje su posebnim zakonom regulirale jezik. I sve su jezični zakon usvojile zbog specifičnih razloga – najčešće kako bi se posebnim zakonom regulirali odnosi među više službenih jezika u tim zemljama ili samo u nekim pokrajinama.
Nakon što je Andrej Plenković u petak poručio da Vlada pozdravlja inicijativu o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, te da će predložiti njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru, i to godinu dana od inicijative Matice Hrvatske koja je ispisala zakonski prijedlog, kojeg još u javnosti nitko nije vidio, niti je isti predstavljen jezičnim ustanovama, Večernji list istražio je koje su to zemlje u okruženju kao i u Europi koje su posebnom zakonskom regulativom zaštitile pitanje jezika. Hrvatska je već nekoliko puta imala takve inicijative.
Regulacija jezika
Među zemljama koje su posebnim zakonom regulirale jezik jesu Belgija, Finska, Švicarska, Španjolska, Kosovo i Irska. I sve kako bi se posebnim zakonom regulirali odnosi među više službenih jezika u tim zemljama ili samo u nekim pokrajinama. Tako, na primjer, Belgiju čine četiri jezične regije u kojima su u uporabi tri nacionalna jezika, pa je radi zaštite onih populacija čiji je jezik manjina unutar određenog područja (regije s dvojezičnim objektima) u saveznim zakonima usvojena posebna zakonska odredba koje se odnosi na uporabu jezika u upravnom i pravnom poslovanju, kao i u obrazovnom sustavu.
>Gavran za Narod.hr: U novoj godini priželjkujem donošenje Zakona o hrvatskom jeziku
U Finskoj Ustav utvrđuje nacionalne jezike i načelo prava na izbor jezika; a zakon o jeziku definira kako se isti primjenjuje na različitim razinama. Zakon o jeziku u toj je državi usvojen da bi se prije svega osigurala ravnoteža između dva nacionalna jezika koja su u uporabi, a nikako da bi se takvim zakonom implicirala bilo kakva prijetnja koju za dva nacionalna jezika predstavljaju drugi strani jezici. Tome u prilog ide i činjenica da se u Finskoj ni sveprisutnost engleskog ne smatra velikim problemom unatoč usvojenim zakonom, još manje se smatra prijetnjom nacionalnim jezicima.
Ukrajina, Malta i Irska zakone o jeziku usvojile su kako bi među svojim stanovnicima potaknule učenje službenoga jezika kojim zapravo ne govori većina govornika. Francuska, Slovačka, Švedska, Poljska, Rusija, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija zemlje su koje imaju jezični zakon koji vrijedi na području cijele države i koji je jednak za sve. Švedski je zakon usvojen 2009. i unatoč tome ne predviđa nikakve kazne za eventualne prekršitelje.
>Dr. sc. Vidović: Jezikoslovni oksimoron ili kako izbezumiti napaćeni hrvatski narod
Tko nema regulirano pitanje jezika?
Francuzi kao i mi imaju definirano pitanje jezika u Ustavu, a poseban zakon usvojili su 1994. Tim je zakonom između ostalog definirano da korisnički priručnici, korisničke obavijesti, fakture, jamstva reklame, ugovori o radu, sva nastava i svi ispiti moraju biti na francuskom jeziku. Nepoštivanje odredbi koje se odnose na potrošnju, rad i znanost povlače u tome zakonu i kaznene sankcije. Kazne su od jednostavnih upozorenja do 750 eura. Bugarska, Nizozemska, Njemačka, Luksemburg, Italija, Austrija, Norveška, Grčka, Češka, Danska, Velika Britanija, Španjolska, Belgija, samo su neke od zemalja koje nemaju zakonom regulirano pitanje jezika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
