Europski dan svjesnosti o antibioticima

dan svjesnosti o antibioticima
Foto: Depositphotos

Europski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) diljem Europe obilježava se 18. studenoga. Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) započeo je s obilježavanjem ovoga dana još 2008. godine s ciljem osvješćivanja javnosti o opasnostima razvoja otpornosti mikroorganizama na antibiotike te važnosti njihove racionalne primjene.

U Hrvatskoj se također na taj dan provode aktivnosti vezane za problem primjene antibiotika.

Dan 18.11. odabran je kao dan svjesnosti o antibioticima s razlogom. Tada nastupaju sezone virusnih bolesti i prehlada za čije liječenje se vrlo često primjenjuju antibiotici koji su u ovim bolestima neučinkoviti i nepotrebni, čak što više i štetni.

Pravilna i odgovorna primjena antibiotika

* Antibiotici su namijenjeni liječenju bakterijske infekcije, ali ne i virusne.

* Antibioticima se ne liječe gripa i prehlada niti svaka grlobolja.

* Antibiotikom se ne snižava tjelesna temperatura.

* Antibiotik treba uzimati samo po preporuci liječnika, u jednakim vremenskim razmacima i dozu treba popiti cijelu.

Prekomjernom primjenom antibiotika narušava odnos normalne flore posebno u probavnom sustavu.

Normalnu floru čine mikrorganizmi; bakterije, gljivice, virusi i paraziti koji se nalaze u tjelesnim šupljinama i na površini tijela te formiraju ekološku zajednicu svih oblika života na, i u našem tijelu nazvanom još i mikrobiom, koji ima izuzetno važnu ulogu u očuvanju zdravlja, a antibiotici osobito oni širokog spektra djelovanja mogu bitno narušiti i promijeniti ravnotežu mikrobioma.

Više od 15 različitih klasa antibiotika

Antibiotici također poznati i pod nazivom antimikrobici, su lijekovi koji ubijaju ili sprečavaju rast bakterija s ciljem liječenja infekcija u ljudi, životinja i ponekad biljaka. Antibiotici su lijekovi za liječenje bakterijskih infekcija (poput pneumokokalne upale pluća ili infekcija krvotoka stafilokokom). Postoji više od 15 različitih klasa antibiotika koji se razlikuju u svojoj kemijskoj strukturi i svojem djelovanju protiv bakterija. Antibiotik može biti djelotvoran protiv samo jedne ili više vrsti bakterija.

No bakterije imaju izuzetnu sposobnost prilagodbe na nepovoljne uvjete pa tako i antibiotike prvenstveno zato što se one vrlo brzo dijele pri čemu su moguće mutacije u značajnom broju i u vrlo kratkom vremenu. Antibiotici selektivno djeluju na one osjetljive dok otporne mutante preživljavaju i dalje se množe. Tako su se među bakterijama razvili mnogobrojni različiti mehanizmi otpornosti, te danas nema ni jednog antibiotika na koji se nije razvila neka vrsta otpornosti.

Otpornost bakterija na antibiotike ne ugrožava samo liječenje uobičajenih zaraznih bolesti kao što su; upala pluća, upale ždrijela, infekcije mokraćnih putova već utječe na razvoj i napredak u mnogim granama medicine. Mnogi invazivni dijagnostički i terapijski postupci razvili su se zahvaljujući mogućnosti profilakse i liječenja infektivnih komplikacija kao što su: transplantacije organa, ugradnja umjetnih kukova, koljena, operacije na srcu, koštane rekonstrukcije, plastične operacije, navodi zzjz-kkz.hr.

Borba protiv otpornosti na antibiotike

Borba protiv otpornosti na antibiotike ubraja u prioritete Svjetske zdravstvene organizacije, te je to i jedan od zahtjeva Vijeća Europske Unije postavljen svim članicama Unije.

U najveće kliničke probleme ubrajaju se; otpornost pneumokoka na penicilin i makrolide, višestruka otpornost bakterije Staphylococcus aureus, Enterococcus otporan (rezistentan) na vankomicin (VRE) , enterobakterije (E.coli , Klebsiella) otporne na, cefalosporine (ESBL) i karbapenemske antibiotike (KPC), Pseudomonas aeruginosa i Acinetobacter baumannii, Clostridium difficile .

Mehanizmi otpornosti bakterija na antibiotike danas su dobro proučeni i dokazani, no neprekidno se otkrivanju novi.

Dva glavna pokretača otpornosti na antibiotike su:

* primjena antibiotika koja doprinosi pojavi i odabiru bakterija otpornih na antibiotike

* širenje i unakrsni prijenos mikroorganizama otpornih na antibiotike između ljudi, životinja te između ljudi, životinja i okoliša.

Stoga su dva glavna područja za upravljanje, kontrolu i sprečavanje otpornosti na antibiotik:

* razumna uporaba antibiotika (primjerice samo kada je to potrebno, u ispravnoj dozi, u ispravnim intervalima doza)

* higijenske mjere opreza za kontrolu unakrsnog prijenosa mikroorganizama otpornih na antibiotike (kontrola infekcije), uključujući higijenu ruku, izolaciju

Poseban problem – primjena antibiotika koji se koriste u proizvodnji hrane za životinje

Poseban problem je primjena antibiotika koji se koriste u proizvodnji hrane za životinje.

* Antibiotici koji se koriste za liječenje i sprečavanje infekcija u životinja ubrajaju se u istu kemijsku grupu kao i oni koji se koriste za liječenje ljudi, stoga životinje mogu biti prijenosnici bakterija koje su otporne na antibiotike korištene za liječenje infekcija u ljudi

* Određene bakterije, primjerice Salmonella i Campylobacter povezane su s unosom kontaminirane hrane i uzrokuju proljev;

* Uslijed izlaganja antibioticima, životinje mogu biti prijenosnici bakterija Salmonella i Campylobacter otpornih na antibiotike, a koje se prenose sa životinja na ljude putem hrane

* Ljudi se također mogu zaraziti bakterijama otpornima na antibiotik uslijed izravnog kontakta sa životinjama, što je i slučaj s određenim sojevima MRSA koji su ponekad izolirani iz stoke, a posebice svinja.

No, glavni uzrok otpornosti bakterija na antibiotike za ljude ostaje i dalje njihova primjena u humanoj medicini, u zajednici i drugim zdravstvenim okruženjima i danas je to opće poznata činjenica. Nažalost najčešće se antibiotik ne uzima ciljano i za prave svrhe već su to najčešće virusne infekcije na koje antibiotik inače ne djeluje, a daju se ili uzimaju većinom iz neznanja ili pod pritiskom.

Mikrorganizmi se uz to vrlo lako šire u okoliš ,osobito ih puno ima u zdravstvenim ustanovama gdje na okoliš, zdravstvene djelatnike i druge pacijente mogu prijeći putem ruku ili kontaminirane opreme.

Antibiotik je lijek od društvenog interesa, jer nikome ne može biti svejedno što se često puta i nepotrebno uzimaju antibiotici, a što može rezultirati širenjem otpornih bakterija od kojih i drugi mogu oboljeti te loše završiti jer za njih neće biti djelotvornih antibiotika. Dapače širenje otpornih bakterija ne poznaje granice tako da nam ne bi trebalo biti svejedno koliko antibiotika uzimaju npr. Šveđani ili Portugalci.

Što bi trebali znati o infekcijama i antibioticima?

* antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse

* antibiotici se najčešće neopravdano primjenjuju u infekcijama gornjih dišnih putova. Većina infekcija gornjih dišnih putova (simptomi kihanja, kašljanja, promuklosti) su izazvani virusima i antibiotici nisu od pomoći

* povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da se trebaju primijeniti antibiotici

* nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među našim “dobrim” bakterijama koje žive u našem tijelu

* pranje ruku je najbolji način za sprječavanje širenja infekcija dišnih putova s obzirom da infektivne čestice nastale govorom, kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe brzo sedimentiraju na površine i budu dalje raznošene rukama osoba koje ne moraju nužno ni vidjeti zaraženu osobu

* odluku o primjeni antibiotika donijeti će liječnik na temelju pregleda i nalaza.

Iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći zalihe od prijašnjeg liječenja ili pokušavaju nabaviti antibiotik bez recepta).

Pacijenti često, naročito roditelji bolesne djece, vrše neopravdano pritisak na liječnika da im propiše antibiotike, smatrajući da je to znak da njihovu bolest ili bolest djeteta liječnik shvaća ozbiljno.

O pravilnom i racionalnom uzimanju ovih “čudesnih” lijekova ovisit će njihova daljnja primjena za buduće generacije.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija    

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/zzjz-kkz.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.