Nenad Korkut, glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izjavio je danas kako inzulin kompanije Novo Nordiska Levemir nije najpropisivaniji lijek te vrste na tržištu, a ako netko nema 23 kune može dobiti lijek s A liste.
Naveo je kako je Sanofijev inzulin (Lantus) prvi došao na hrvatsko tržište, prije je napravljen i više puta propisan pacijentima od Novo Nordiskovog inzulina.
„Nitko ne pita Novo Nordisk zašto nije prihvatio tu cijenu, nego se krivi HZZO,“ odgovorio je Korkut na HZZO-ovoj konferenciji povodom izlaska iz sustava državne riznice, nakon novinarskog upita zašto je inzulin Levemir uklonjen s osnovne liste lijekova i stavljen na dopunsku listu gdje bi pacijenti trebali nadoplatiti 23 kune za jednu kutiju Levemira.
Naveo je podatak po kojemu se Levemirom u Hrvatskoj koristi 16 % pacijenata.
„Ako netko nema 23 kune potrebne dok se lijek ne regulira da eventualno dođe na listu, može dobiti lijek s A liste koji je izuzetno kvalitetan, zlatni je standard u svijetu i šećer će sigurno biti reguliran,“ rekao je Korkut i zaključio da se mora shvatiti kako svim farmakološkim kompanijama cilj interes, dok su oni (HZZO), na strani pacijenata.
Prije 2 tjedna najavljen je izlazak HZZO-a iz državne riznice, a ravnatelj HZZO-a Siniša Varga rekao je da je bitno da se politika makne iz jednadžbe o upravljanju zdravstvenim sustavima , a da bi zdravstveni sustav funkcionirao mora se planirati dugoročno, u desetogodišnjim ili dvadesetogodišnjim planovima kako bi se moglo pripremiti na ono što dolazi u dalekim razdobljima.
Prema Vargi, oni su spremni preuzeti odgovornost za njihov segment, „trokut po kojemu su svi zdravstveni sustavi bazirani, između pacijenta, platioca usluge i pružatelja usluge.“ Naveo je kako očekuje od Ministarstva zdravlja da “regulira pravednost po kojoj niti jedna strana neće prevagnuti na uštrb drugih sudionika”.
Varga napominje kako će se izmijeniti stvari poput listi za čekanje koje bi „trebale biti svedene na financijsko održive razine koje će sigurno biti u razini stručno-medicinske pravednosti. Onaj kojemu je usluga hitna, dobit će je, a oni nivoi zdravstvene zaštite koji su na razini oslanjanja na lagodnost života neka se odgode za dane kada će rast BDP-a biti iznad 5%“. Na novinarski upit što to znači prosječnom osiguraniku, Varga je odgovorio kako svaka bolest ima svoju gradaciju te da je nedopustivo da netko tko boluje od teške bolesti bude izjednačen s nekime čiji su simptomi prihvatljivi. Na upit tko će odlučivati čije je stanje kritičnije, Varga je odgovorio, struka.
Osobna očekivanja Varge su po pitanju Masterplana bolnica koji je definiran kao mreža mjesta gdje se usluge mogu na određenoj razini kvalitete obaviti. „Mi imamo slobodu diferencirati kvalitetu od nekvalitete, da možemo diferencirati one koji mogu pravodobno pružiti uslugu od onih koji ne mogu.
Upozorio je ako ideja masterplana padne na javnoj raspravi, sve druge ideje izlaska HZZO-a iz riznice padaju u vodu jer se neće moći pružiti kvalitetna i pravodobna usluga.
Varga je najavio izlazak HZZO-a iz sustava najkasnije do 1.siječnja. 2015. ali da su namjere da se taj rok požuri i pomakne na 1.srpnja.2014.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
