Lijepi dani mame nas da što više vremena provodimo na otvorenom. Ove godine krpelja ima jako puno, a u Gorskom Kotaru je najezda – liječnici kažu, to je zbog vrlo tople zime. Na žalost jedna je osoba nedavno preminula od ugriza krpelja, a dvije su u teškom stanju. O ubodima krpelja govorio je gost HRT-ove emisije Dobro jutro Hrvatska, glavni županijski epidemiolog dr. Dobrica Rončević iz Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko- goranske Županije.
Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis
– Često se miješaju dvije bolesti koje kod nas prenose krpelji, a krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja obično započinje jedan do dva tjedna, možda i nešto kraće ili duže vrijeme nakon uboda krpelja. I to je bolest koja se odvija bifazično. To znači da u prvoj fazi bolesti, nakon vremena inkubacije bolesnik ima opće simptome bolesti koji mogu podsjećati na neku virozu, kao što je gripa ili koronavirus. Manifestacija se može svesti na povišenu temperaturu, bolove u cijelom tijelu, osjećaj slabosti. I nešto što nije moguće na bazi simptoma razdvojiti od čestih bolesti koje nas inače zahvaćaju, upozorava dr. Rončević.
– Nakon jedne faze koja traje do 10-tak dana, kad uobičajeno dođe do smirivanja početnih simptoma opće bolesti, dolazi do druge faze bolesti koja je potencijalno vrlo teška jer se bazira na patološkim procesima, moždanim ovojnicama i na mozgu, zbog čega može dolaziti do paralize određenih dijelova tijela, opće slabosti, uspavanosti. Do nečega što može u konačnici dovesti do težih posljedica, istaknuo je.
– Lyme borelioza je sasvim druga bolest, dodao je.
Rano otkrivanje krpelja znatno smanjuje rizik od prijenosa bolesti
– Upravo zbog duge inkubacije, pogotovo do druge faze bolesti, pacijent se niti ne sjeća da je imao ubod krpelja. On samo može reći da je bio u prirodi i vidio krpelja. Krpelj kad ubode obično izazove neku svrbež, no bilo bi ga dobro uočiti i ranije nego se pojave simptomi uboda krpelja, ne bolesti, a to su – lokalni nadražaj praćen svrbežom, pečenjem i promjenama na koži. Rano otkrivanje krpelja, pregled ili samopregled odmah nakon boravka u prirodi može znatno smanjiti rizik od prijenosa bolesti. S ranim otkrivanjem znatno se smanjuje vjerojatnost da će on u organizam unijet nekoga od ovih uzročnika u organizam, naglasio je.
Rekao je da krpelji obično traže mjesto na tijelu gdje je koža tanka i nježnija. To su kod odraslih obično mjesta kod trbuha, koljena, pazuha. Kod djece je koža nježnija pa se može uhvatiti bilo gdje.
Kako ga izvaditi?
– Najbolje bi bilo da prstima pokušamo izvaditi krpelja. Uhvatimo ga jagodicama. U ranoj fazi kad se on ne ubode tako jako u kožu, dovoljno ga je dignuti i držati par sekundi, on obično sam popusti. To je najbolji način, kad je moguće u ranoj fazi, najmanje ga smeta i najmanja je vjerojatnost da će on preko sline izbaciti i uzročnike bolesti. Ako se preduboko uhvatio, možemo ga uhvatiti s pincetom vodeći računa da ga se dobro obuhvati, da ga se ne kida prilikom vađenja i postupak je vrlo sličan. Ne primijeniti silu, ne trgati ga naglo, nego ga dobro obuhvatiti i blago ga odignuti zajedno s kožom i pričekati da se on kroz par sekundi pusti, objasnio je.
– U slučaju da ostane glava zabodena, ako je dugo vremena bio zaboden, dobro je sa sterilnom iglom kakve imamo u apoteci ili steriliziranom paljenjem plamena, izvaditi glavu iz tog dijela kože, naglasio je.
– Protiv uboda krpelja ne postoji cjepivo. Također ne postoji ni protiv svih bolesti koje oni prenose, ali postoji protiv krpeljnog, virusnog, srednjoeuropskog meningoencefalitisa. Godinama se primjenjuje i u našoj županiji i to prvenstveno za osobe koje borave na žarišnim područjima i vezano je za profesiju. To su šumski radnici, HGSS, granična policija i sl. Tu bi trebalo pridružiti poljoprivrednike i rekreativce koji često borave na područjima gdje su žarišta. Zadnjih godina postoji veća potreba jer se proširilo žarišno područje u Gorskom kotaru, rekao je.
