Dva teška slučaja zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa zabilježena su ove godine u Primorsko-goranskoj županiji. Jedna osoba je preminula.
U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku zabilježi oko 25 zaraza virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa. Ove godine jedna je osoba od tog virusa preminula. Virus se širi u razdoblju od proljeća do jeseni. Gorski kotar nedavno je postao žarište, uz područja sjeverno od rijeke Save.
Glavni epidemiolog Primorsko-goranske županije Dobrica Rončević objasnio je da su aktualne brojke znak upozorenja svima koji borave u prirodi, prenosi Dnevnik.hr.
“U proteklih 15 godina imali smo sporadične slučajeve zaraze virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa, no unatrag nekoliko godina takvi se slučajevi javljaju redovito u sezoni prijenosa virusa”, rekao je Rončević.
Ističe da inkubacija tog virusa traje od jednog do dva tjedna i često se događa da se zaraženi više ni sjećaju da su bili na mjestu koje se smatra žarištem. Napominje da je bolest u početku nespecifična te prema svojim simptomima može imitirati niz drugih bolesti, a među njima i COVID-19.
Druga faza bolesti specifično je vezana uz simptome meningitisa i upale samog moždanog tkiva. Karakteriziraju je različiti neurološki ispadi, ali i zaostaci invaliditeta po preboljenju. Može dovesti i do smrti.
Rončević objašnjava da se krpelji koji prenose ovaj virus šire preko divljači te se misli da su na goransko područje došli preko Kupe iz Slovenije, koja je od ranije poznata kao njihovo žarište, a izvan Hrvatske još su poznate Austrija i Mađarska.
Nema specifičnog lijeka
Krpeljni meningoencefalitis nema specifičnog lijeka, već se liječi simptomatski. Broj zaraženih ovim virusom u Hrvatskoj godišnje daleko je veći od 25 slučajeva, procjenjuje Rončević.
“Osim preko divljači, ovaj se virus prenosi i transovarijalno, dakle iz roditeljskih krpelja prelazi na nove generacije krpelja na nekom području. To pogoduje tome da se virus zadrži na određenom području te da ga prenose i nove generacije krpelja”, ističe Rončević.
Postoji i mogućnost zaštite cijepljenjem. Provodi se u tri doze. Druga doza daje se mjesec dana nakon prve, a treća devet do 12 mjeseci nakon druge. Potrebno je docjepljivanje jednom dozom svakih pet godina kako bi se održala zaštita.
Cijepljenje nije besplatno, no preporučuje se osobama koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi.
“Bolest treba razlikovati od lajm borelioze, koju također prenose krpelji, no njezin je uzročnik bakterijski i karakterizira je izrazita upalna reakcija na mjestu ugriza. Nju možemo liječiti antibioticima. Kod krpeljnog meningoencefalitisa nema vidljivog širenja upale na koži niti konkretnog lijeka”, kazao je Rončević zaključivši da se u oba slučaja treba obratiti liječniku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
