Štetnost pretjerane digitalizacije: Znanstvenici dokazali da gledanje u zaslone stanjuje moždana koru kod djece!

Foto: Fah, GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

U mozgu djece koja rabe pametne telefone, tablete i videoigre dolazi do preuranjenog stanjivanja moždane kore, no, još se ne zna je li to stanjivanje pozitivno ili negativno, piše Večernji list.

Znanstvenici u novoj studiji pokušat će otkriti kako gledanje moderne tehnologije, utječe na emocionalni razvoj i mentalno zdravlje, a prvi podaci studije NIH-a pokazuju da su djeca koja troše više od dva sata dnevno pred ekranima imala slabije rezultate razmišljanja i na jezičnim testovima. 

Dr. Gaya Dowling iz NIH-a kaže da su u prvom valu istraživanja pronašli značajne razlike u mozgu djece koja koriste pametne telefone, tablete i videoigre više od sedam sati dnevno. Kod njih dolazi do preuranjenog stanjivanja moždane kore, prenosi Večernji.

Akademik Ivica Kostović i počasni ravnatelj HDM-a ističe da je ova studija, koja ima potporu Ministarstva zdravstva SAD-a, izuzetno važna jer želi utvrditi imaju li djeca koja koriste prekomjerno pametne telefone, tablete i videoigre (više od 7 sati dnevno), vidljive strukturne promjene na mozgu.

“Prema prvim rezultatima, analiza moz­ga 4500 slučajeva pokazuje da su promjene vidljive u stanjivanju moždane kore, što istra­živači tumače prijevremenim odnosno ubr­zanim sazrijevanjem moždane kore. To znači da je promijenjen prirodni proces struktur­nog sazrijevanja moždane kore. Ako je to točno, to je vrlo zabrinjavajuće jer bi značilo da se ne samo plastično mijenjaju sinapse funkcionalna mjesta interakcije živčanih stanica) nego i opća struktura moždane kore. Kad su promjene vidljive na magnetskoj rezonanci, one su opsegom značajne jer MRI ne prikazuje delikatne promjene neuronskih mreža. Djecu izloženu prekomjernom kori­štenju ekrana trebalo bi usporediti s djecom koja nisu koristila ekran u dobi od 25 godina do kad je mozak plastičan. Ali i sad se može reći da je štetno koristiti digitalne medije za djecu mlađu od 2 godine. Sigurno razdoblje treba produljiti do 3,4 godine kada neuroni moždane kore dovršavaju rast svojih dendričkih stabala. Prekomjerno korištenje digitalnih medija treba ograničiti i kasnije jer se neuronske mreže oblikuju i poslije”, upozorava akademik Kostović za Večernji list od petka.

Promjene u ponašanju

Jean Twen­ge, prof. psihologije, otkrila je kod tinejdžera rođenih 1995. i poslije koji su prva genera­cija koja je pubertet provodila s pametnim telefonima, promjene u ponašanju. Među njima je postotak onih koji su prijavljivani zbog opijanja ili seksa pao, ali porastao je broj usamljenih i depresivnih tinejdžera. Sklonost samoozljeđivanju među djevojči­cama od 10 do 14 godina je utrostručena. Twenge zaključuje da su pametni telefoni sjajna stvar, ali kad su alat koji ne koristi vas, nego vi njega.

Škola za život

Dok znanstvenici i doktori diljem svijeta ističu da korištenje tableta i mobitela u velikoj mjeri nije dobro za djecu i nemaju razvojnu korist od njihova korištenja, jer sprečava mogućnost mozga za njegov kreativni razvoj. Naši školarci u Hrvatskoj, osim u slobodno vrijeme, tablete koriste i u školskim aktivnostima te provode duplo više vremena uz digitalnu tehnologiju.

Savjet pedijatara: Ne poklanjajte djeci do 2. godine digitalne igračke, oduzimaju kreativnost i maštu

Unatoč preporukama da roditelji ograniče vrijeme provedeno uz ekrane, pompozno najavljivan eksperimentalni program “Škola za život” pokazao se da je upravo kako naziv govori – eksperiment, ali uz značajno potrošena proračunska sredstva.

Roditelji oprez: Za bolje kognitivne sposobnosti djeca smiju uz zaslon provesti manje od 2 sata na dan

Brojni roditelji iskazali su nezadovoljstvo, o čemu smo već pisali. “Jedno je sigurno, znamo tko od toga neće imati nikakve koristi. To su naša djeca. I tako previše vremena provode pred ekranima.”, izjavila je jedna ogorčena majka.

Roditelji ocijenili ‘Školu za život’ HNS-ove ministrice Divjak: ‘Čista jedinica’

Ta činjenica sve više zabrinjava mnogobrojne ugledne domaće i strane psihologe, psihijatre, liječnike, koji su zabrinuti za fizičko i mentalno zdravlje djece uslijed takve izloženosti digitalnoj revoluciji. “I svi oni mahom savjetuju upravo suprotno, kritičko razmišljanje, afirmaciju učiteljske profesije, živo podučavanje i neposredni kontakt, što više kretanja i apsolutnu minimalizaciju izloženosti djece ekranima.”, nastavlja majka dodajući da je očito da jedino ministrica Divjak i njena ekipa “eksperata” misli da je ova “tabletomanska” reforma ingeniozna.

Štetne posljedice konzumacije digitalnih sadržaja su veće, nego koristi

Mladi u današnje vrijeme sve manje čitaju knjige te se sve više služe društvenim mrežama i konzumiranju digitalnog sadržaja. Nečitanje knjiga, kažu stručnjaci, stvara nemogućnost mladih na složeno razmišljanje i svladavanje fakultetskog gradiva.

Francuska je problem pretjeranog konzumiranja digitalnog sadržaja shvatila toliko ozbiljno da je parlament izglasao zakon kojim se zabranjuje uporaba bilo kakvog uređaja s mogućnošću mrežnog povezivanja, poput mobitela i tableta, u osnovnim školama koje u Francuskoj pohađaju djeca do 14. ili 15. godine.

S druge strane ideja obrazovne reforme ministrice Blaženke Divjak uključuje uvođenje tableta za sve učenike u školama kao i njihovo svakodnevno korištenje na nastavi izvan nje. Po ministrici je veliki problem što se prvo slušaju predavanja, a zatim nekim učenici ne znaju riješiti zadaće, stoga smatra da bi učenici mogli gledati video predavanja prije škole, a u školi bi se odgovaralo na pitanja.

Zabrinavajuće je da u mnogim zemljama preporučuju kontroliranje medijskog sadržaja i savjetuju smanjivanje vremena provedenog ispred ekrana te je u školama strogo zabranjeno korištenje tableta i mobitela, a u hrvatskim školama se isto provodi i preporuča.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Katastrofalne posljedice digitalizacije i nečitanja knjiga: Dolazi li do rušenja kognitivnih sposobnosti kod mladih?

Izvor: narod.hr/vecernji list