Katastrofalne posljedice digitalizacije i nečitanja knjiga: Dolazi li do rušenja kognitivnih sposobnosti kod mladih?

Foto: Thinkstock, fah Fotomontaža: narod.hr

Mladi u današnje vrijeme sve manje čitaju knjige te se sve više služe društvenim mrežama i konzumiranje digitalnog sadržaja. Nečitanje knjiga, kažu stručnjaci, stvara nemogućnost mladih na složeno razmišljanje i svladavanje fakultetskog gradiva.

‘Mladi bez čitanja knjiga neće moći složeno razmišljati’

Profesor emeritus Igor Čatić za Večernji list kaže da je Znanstveno-istraživački odbor za kiborgizaciju, robotizaciju, digitalizaciju i transhumanizam koji pripada Znanstveno-istraživačkom centru za integrativnu bioetiku u protekle tri godine posvetio više puta pozornost utjecaju digitalnih naprava na razvoj mladeži.

Prof. Igor Čatić: ‘Višak’ informatike može biti štetan za dječji razvoj

“Prerano dopuštamo preveliku aktivnost djece i adolescenata na računalima umjesto da ih potičemo da čitaju knjige. Danas je ozbiljan problem što tinejdžeri misle da će sve naći na internetu, a treba znati postaviti pitanje, a da bi to znali, treba imati nešto u mozgu. Jesu li ti novi trendovi u funkciji rušenja kognitivnih sposobnosti, da su ljudi fahidioti, da ne prave bogatima probleme? Mladi bez čitanja knjiga neće moći složeno razmišljati, ni vidjeti cjelinu, niti moći neke stvari povezivati jer neće imati što u glavi povezati”, zaključuje Čatić

‘Vidite i da su inače bistra djeca svedena na PowerPoint razumijevanje svijeta’

Profesor Zdravko Petak sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti za Večernji list iznosi impresije o studentima, koji manje čitaju nego nekad. Došlo je, dodaje, do ozbiljnog loma u načinu na koji mladi usvajaju znanje.

Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (3. dio)

“Moji studenti u pravilu traže PowerPoint prezentacije, pitaju gdje je ta aplikacija na internetu, a ne da im preporučim da čitaju knjige. Kad im pričam da me je odredilo čitanje knjiga kod profesora Zvonka Lerotića i pokojnog Ivana Prpića, da sam čitao Maxa Webera, Karla Mannheima, gledaju me u stilu “tko je sad ovaj, o čemu priča…” Vidite i da su inače bistra djeca svedena na PowerPoint razumijevanje svijeta i da imaju teškoća kad im date da pročitaju niz knjiga i povežu ih. Zbog nečitanja knjiga mladi danas ne mogu dobiti cjelinu reflektiranja o životu i svijetu. Imaju neke sekvencije koje nastoje što brže memorirati, nema reflektiranja o knjigama s pomoću kojih objašnjavamo svijet i to se osjeća snažno zadnjih 15 godina”, objašnjava Petak.

Prije 40 godina – 60% maturanata čitalo je knjige, novine ili magazine svaki dan

Prije četiri desetljeća 60% maturanata čitalo je knjige, novine ili magazine svaki dan, a 2016. to je radilo samo 16% maturanata! Pokazalo je to istraživanje, koje je objavila Američka psihološka asocijacija, a prenio Washington Post, i koje u globaliziranom svijetu neće iznenaditi nikoga tko ima tinejdžera u kući ili radi s njima.

Jean Twenge, profesorica psihologije, jedna od autorica studije i majka troje djece, kazala je za Washington Post da je zabrinjavajuće što tinejdžeri u slobodno vrijeme više ne čitaju knjige i duge tekstove u novinama, što je važno da bi mogli razumjeti kompleksne ideje i kritički razmišljati.

Francuska zabranjuje tablete u školama, a ministrica Divjak želi ih za svakog učenika

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 9. listopada 2017. objavilo Izjavu za javnost u kojoj između ostaloga upozoravaju na provedbu reforme koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom. Ministrica Divjak u središte pozornosti svoje obrazovne reforme stavljala je upravo digitalizaciju hrvatskog školstva, u trenutku kada neke zemlje poput Njemačke rade na smanjivanju digitalnih sadržaja.

Francuska je problem pretjeranog konzumiranja digitalnog sadržaja shvatila toliko ozbiljno da je parlament izglasao zakon kojim se zabranjuje uporaba bilo kakvog uređaja s mogućnošću mrežnog povezivanja, poput mobitela i tableta, u osnovnim školama koje u Francuskoj pohađaju djeca do 14. ili 15. godine.

Dr. sc. Sanja Bilač: Ministrici Divjak ‘pozlilo’ pa od pravih pitanja pobjegla u ured?

S druge strane ideja obrazovne reforme ministrice Blaženke Divjak uključuje uvođenje tableta za sve učenike u školama kao i njihovo svakodnevno korištenje na nastavi izvan nje. Po ministrici je veliki problem što se prvo slušaju predavanja, a zatim nekim učenici ne znaju riješiti zadaće, stoga smatra da bi učenici mogli gledati video predavanja prije škole, a u školi bi se odgovaralo na pitanja.

Slobodan Prosperov Novak također je upozoravo kako digitalizacija o kojoj ministrica govori predstavlja “samo korištenje računalnih pomagala za čitanje inače tiskanog i pisanog teksta, što nema veze sa digitalizacijom”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list