Različite vrste obitelji, različite vrste brakova, različiti stilovi obiteljskog i bračnog života…Sve se to nalazi u kurikulumu predmeta Sociologija za gimnazije donesenog u mandatu ministrice Blaženke Divjak. Sukladno ovom kurikulumu pisan je i udžbenik Sociologija čiji smo sadržaj vezan za pojam braka nedavno problematizirali.
Gimnazijalci na nastavi Sociologije tako uče kako je ”brak društveno priznata zajednica dviju ili više osoba različitog ili istog spola usklađena s civilnim ili vjerskim zakonima” i da se ‘‘pojam i praksa obitelji može i treba mijenjati”.
U to su priložene fotografije vezane za brak i obitelj koje prikazuju obred vjenčanja istospolnog para te dvije žene s djetetom i psom.
Iako su autori koju stranicu ranije naveli ustavnu definiciju braka u Hrvatskoj kao životne zajednice žene i muškarca, redefinicija tradicionalnih vrijednosti i pojam braka i obitelji rastače se dalje na stranicama ovog udžbenika.
Stavljanje u isti koš braka i obitelji sa svim mogućim pojavama koje karikaturalno oponašaju ono što brak i obitelj jesu, degradiranje je upravo onog s čime se razne ”prakse obitelji” uspoređuju – tradicionalnog braka i tradicionalne obitelji.
>Doznajemo: U udžbeniku za gimnazije skandalozna i protuustavna definicija braka
No, autori udžbenika, ne samo da zapažaju da postoje razne vrste ‘obitelji’, već donose i vrijednosni sud i poručuju gimnazijalcima da se ”pojam i praksa obitelji”, citiramo, ne samo može, već i treba mijenjati.
Sve u skladu s kurikulom
Svu ovu konfuziju omogućila je kurikularna reforma provedena za vrijeme prvog premijerskog mandata Andreja Plenkovića i tadašnje resorne ministrice Blaženke Divjak.
Kurikulum za Sociologiju donesen je u siječnju 2019., a primjenjuje se od školske godine 2020./21. 
Tako se i izdavač spomenutog udžbenika za treći razred gimnazije – Školska knjiga u reakciji na naš tekst poziva na kurikulum.
Pa tako u kurikulumu donesenom 2019. pod ”razradom ishoda” stavlja naglasak na ”definiranje i uočavanje postojanje različitih vrsta obitelji (stilova obiteljskoga života) i braka u različitim kulturama. Učenik, prema kurikulu, treba opisivati različite vrste braka i obitelji te prepoznati njihove promjene.
U kurikulumu se ne implicira poruka koja je navedena u udžbeniku, da se pojam braka i obitelji ”ne samo mijenja, već i treba mijenjati”.
Ovo ”treba” nije samo opažanje da u suvremenom društvu postoje različite imitacije ”braka i obitelji”, već je i vrijednosna poruka da je riječ o pozitivnom i nužnom procesu.
>Tko su autori udžbenika sociologije s protuustavnom definicijom braka?
Kurikularna reforma krenula s Jokićem, okončana s Divjak
Podsjetimo, reforma školstva počela je još 2014. u mandatu tadašnjeg premijera Zorana Milanovića kada je u Hrvatskom saboru izglasana Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Uskoro je na čelo tijela za provedbu Strategije imenovan Neven Budak, profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 2015. osnovana je Ekspertna radna skupina s Borisom Jokićem na čelu.
350 članova stručnih radnih skupina do 2016. je izrađivalo dokumente. Tada, 2016. dolazi do smjene vlasti, a Vlada Tihomira Oreškovića, zaustavlja kurikularnu reformu Jokićevog tima.
>Željka Markić: Kurikularna reforma sad neće biti partijska, već državna, i u interesu svih građana Hrvatske
Mandat im je ipak nastavljen uz uvjet da prošire radne skupine. Dolazi do polarizacije u javnosti zbog ideološki obojene radne skupine. Jokić je potom sa svojim timom dao ostavku.
U međuvremenu je na vlast došao Andrej Plenković, a ustupak stabilnosti tadašnjoj koaliciji napravljen je tako što je Ministarstvo znanosti i obrazovanje iz ruku Pave Barišića prešlo u ruke HNS-ove Blaženke Divjak koja je oživjela reformu školstva i u konačnici ju i provela.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
