Tko su autori udžbenika sociologije s protuustavnom definicijom braka?

Izvor: Čitatelj, Montaža: Narod.hr

Čitatelj našeg portala upozorio nas je na sadržaj u udžbeniku “Sociologija” za treći razred gimnazije gdje je definicija braka opisana suprotno Ustavu RH. Naime, prema Zakonu, sadržaj u udžbenicima ne smiju biti protivni Ustavu. Autori udžbenika su Vanja Dergić, Filip Čiček i Staša Šoh, a objavljen je 2021.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udžbenik sociologije za treći razred gimnazije objavljen je 2021. u nakladi Školske knjige. Kroz njega gimnazijalci uče da je brak „društveno priznata zajednica dviju ili više osoba različitog ili istog spola usklađena s civilnim ili vjerskim zakonima“ iako, koju stranicu ranije, navode kako je u Hrvatskoj u Ustavu navedeno kako je ”brak životna zajednica žene i muškarca” (str. 88.)

Dodaju i da se, u skladu s društvenim promjenama, „pojam i praksa obitelji može i treba mijenjati“. Tako se na popratnim fotografijama među ostalim prikazuju obredi vjenčanja istospolnih parova te dvije žene s djetetom i psom.

Možda će vas zanimati

Doznajemo: U udžbeniku za gimnazije skandalozna i protuustavna definicija braka

U udžbeniku ‘Sociologija’ stoje navodi i fotografije koje se protive definiciji braka prema Ustavu Republike Hrvatske

Udžbenik ne smije biti protivan Ustavu

U udžbeniku je tako na strani 92. navedena definicija suprotna Ustavu RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Povučeni udžbenik povijesti prekršio Zakon o udžbenicima: Ne štiti temeljne vrijednosti i baštinu RH

Udžbenik je napisan suprotno Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu.

Nakon objave članka na našem portalu, na X-u se oglasila jedna od autorica Vanja Dergić napisavši u opisu članka: “Novi dan, novo nerazumijevanje razlike između sociološke i ustavne definicije”.

No, prema Zakonu o udžbenicima, čl. 5 „udžbenici i drugi obrazovni materijali svojim sadržajem ne smiju biti protivni Ustavu Republike Hrvatske i proklamiranim načelima demokratskog poretka koji se posebice odnose na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, temeljnih sloboda i prava čovjeka i građanina te ravnopravnost spolova. Sadržaj udžbenika treba štititi temeljne vrijednosti i baštinu Republike Hrvatske, kao i promicati nacionalni identitet“.

Tko su autori?

Autori udžbenika, kako smo već naveli, su Vanja Dergić, Filip Čiček i Staša Šoh. Dergić je zaposlena kao asistentica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar. Prije toga radila je, među ostalim, kao programska i administrativna asistentica za Zagreb Pride. Između ostalog koordinirala timove i organizaciju Zagreb Pridea. U svojim radovima bavi se kulturom, subkulturom, aktivizmom, LGBTIQ-om… Jedan od radova obuhvaća upravo etnografsku studiju slučaja udruge Zagreb Pride.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Proglas tzv. Povorke ponosa: Najavili zauzimanje ulica; traže za ‘trans’ osobe pravo na roditeljstvo i ‘promjenu spola’ preko HZZO-a

Druga autorica je Staša Šoh, sociologinja i kroatologinja s višegodišnjim iskustvom rada u srednjoj školi kao nastavnica sociologije, hrvatskog jezika te politike i gospodarstva. Radila je na projektima Erasmus + kao koordinatorica i voditeljica projekta. Inicijatorica je i voditeljica projekta Sociologija na Instagramu, piše Školski portal.

Radila je u Centru za rehabilitaciju Silver, ustanovi jedinstvenoj u Europi koja u (re)habilitaciji djece i odraslih koristi pse pomagače. Osnovala je vlastito društvo s ograničenom odgovornošću za savjetovanje i usluge. Bavi se “izgradnjom mentalnih resursa za otpornost u kontekstu traume kroz: obrazovanje, savjetovanje, individualnu i grupnu psihoterapiju.

>Posljednjih šest godina: H-Alter, koji je vrijeđao UiO, prosi donacije, a evo otkud sve dobiva novce

Treći koautor udžbenika je Filip Čiček o kojemu nema previše informacija na internetu. Postoji tek profil na portalu Bika.net dok je Čiček još studirao sociologiju na Hrvatskim Studijima. Tamo navodi da je radio kao suradnik na H-alteru. Na istom profilu navodi “dodatno obrazovanje” za trenera Centra za Mirovne studije te radionice u organizaciji Beogradske otvorene škole.

>Tko stoji iza Centra za mirovne studije kojeg MUP više ne pušta u prihvatilište za migrante i Kuće ljudskih prava koja ih brani?
>H-alter pravomoćno osuđen za ‘javno ocrnjivanje svjetonazorskog oponenta’, mora U ime obitelji platiti odštetu

Referendum za brak i ustavna definicija

Podsjetimo, prema Ustavu Republike Hrvatske, članku 62., st. 2, „Brak je životna zajednica žene i muškarca“. Upravo je na temu ustavne definicije braka u prosincu 2013. godine održan jedini narodni referendum u Hrvatskoj, koji je organizirala Udruga U ime obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Nakon pisanja portala Narod.hr i kritika stručnjaka: Ministarstvo povuklo sporni udžbenik povijesti

Tadašnja Građanska inicijativa, a kasnije Udruga, uspješno je organizirala izjašnjavanje za pokretanje referenduma o ustavnoj zaštiti braka na kojem je 1. prosinca 2013. nešto manje od milijun hrvatskih građana (točnije, njih 946 433 odnosno 66 posto) odlučilo da u Ustav RH uđe odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca.

Možda će vas zanimati

10. godišnjica prvog narodnog referenduma - brak kao zajednica žene i muškarca temeljna je vrijednost u RH

Bez 6000 volontera koji su nesebično darivali svoje vrijeme, vještine i novac to ne bi bilo moguće.

Deset dana kasnije, Odluka o ustavnoj zaštiti braka objavljena je u Narodnim novinama.

Budući da sam zakon propisuje da se u udžbenicima mora poštivati Ustav, odnosno da mu sadržaj ne smije biti protiv, poslali smo upit Ministarstvu obrazovanja. Odgovor ćemo objaviti po primitku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.