Djeca u dobi od osam do 11 godina koja vrijeme provode uz ekran manje o dva sata na dan postižu bolje rezultate na testovima mentalnih sposobnosti, uz uvjet da spavaju devet do 11 sati, pokazuje studija.
> Prof. Igor Čatić: ‘Višak’ informatike može biti štetan za dječji razvoj
Znanstvenici koji su proveli istraživanje kažu da je potrebno provesti dodatna istraživanja radi boljeg razumijevanja učinaka različitih tipova zaslona.
Priznaju da njihova studija promatra samo vezu između vremena provedenog uz ekran i kognitivinih sposobnosti, ali ne može dokazati uzročnu vezu.
Studija se nije posebno bavila vrstom ekrana, televizijskom ili igranju videoigrice ili korištenju društvene mreže.
Obuhvatila je 4500 američke djece, a rezultati studije su objavljeni u časopisu The Lancet Child & Adolescent Health journal, na temelju upitnika putem kojega su procjenjivane fizičke aktivnosti djeteta, spavanje, način provođenja slobodnog vremena.
Djeca su također pisala test kojim su se mjerile njihove jezične sposobnosti, pamćenje, pozornost.
U obzir su uzeti i prihodi kućanstva, stupanj obrazovanja roditelja, etnička pripadnost, pubertet, indeks tjelesne mase i traumatične ozljede mozga.
Dijete koje svakog dana provede uz ekran u slobodno vrijeme manje od dva sata, spava između devet i 11 sati na dan i tjelesno je aktivno barem sat vremena postiglo je bolje rezultate od djece koja nisu ispunila te uvjete.
Dr. Jeremy Walsh iz Instituta CHEO u Ottawi u Kanadi rekao je da na temelju dobivenih rezultata pedijatri roditelji, odgojitelji i drugi stručnjaci trebaju ograničiti vrijeme koje djeca provode pred ekranom i predsnot davati dravom spavanju tijekom djetinjstva i adolescencije.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se ustanovila veza između vremena provedenog uz ekran i kognitivnih sposobnosti.
Postoje neki dokazi da bi, primjerice, videoigrice i obrazovni televizijski program mogli imati pozitivne učinke na kognitivan razvoj djeteta.
Nasuprot tome, sve je više dokaza da korištenje mobitela i društvenih mreža može škoditi djetetovoj pozornosti, pamćenju i samokontroli.
Autori ipak priznaju da studija ima ograničenja te i oni i drugi stručnjaci očekuju da će potaknuti na druga istraživanja.
> Igor Čatić: Pojam kiborgoetika pojavio se prije više od petnaest godina
Podsjetimo, Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 9. listopada 2017. objavilo Izjavu za javnost u kojoj između ostaloga upozoravaju na provedbu reforme koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom. Ministrica Divjak u središte pozornosti svoje obrazovne reforme stavljala je upravo digitalizaciju hrvatskog školstva, u trenutku kada neke zemlje poput Njemačke rade na smanjivanju digitalnih sadržaja u školama.
Francuska je problem pretjeranog konzumiranja digitalnog sadržaja shvatila toliko ozbiljno da je parlament izglasao zakon kojim se zabranjuje uporaba bilo kakvog uređaja s mogućnošću mrežnog povezivanja, poput mobitela i tableta, u osnovnim školama koje u Francuskoj pohađaju djeca do 14. ili 15. godine.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
S druge strane ideja obrazovne reforme HNS-ove ministrice Blaženke Divjak uključuje uvođenje tableta za sve učenike u školama kao i njihovo svakodnevno višesatno korištenje na nastavi izvan nje. Po ministrici je veliki problem što se prvo slušaju predavanja, a zatim nekim učenici ne znaju riješiti zadaće, stoga smatra da bi učenici mogli gledati video predavanja prije škole, a u školi bi se odgovaralo na pitanja.
> HAZU: Stanje u reformi obrazovanja prijeti funkcionalnim kaosom
“Nitko ne osporava prednosti digitalizacije, no nju je potrebno primjereno uvoditi u obrazovanje. Znatno su veći problemi moguće dugoročne posljedice na skladni fizički i kognitivni razvoj učenika te dobi, što možemo vidjeti u brojnim znanstvenim člancima i stranim iskustvima“, upozorio je profesor emeritus Igor Čatić, te dodao “Dugoročne posljedice koje se naslućuju, ali se već i sada naziru privlače pozornost. Steve Jobs nije dopuštao svojoj djeci preranu uporabu računala i pametnih telefona. Vrsna informatičarka Melinda Gates, inače supruga Billa Gatesa, nedavno se ispričala javnosti da pri digitalnom razvoju opreme nisu predvidjeli posljedice razvoja pametnih telefona i društvenih mreža.”
“Oni koji financiraju reformu koja pretvara hrvatsku djecu u trans-zombije, osigurali su i pozitivne strane recenzije. Naime recenzije su hrvatskih znanstvenika proglašene od zainteresiranih, kojih ima i u redovima HAZU-a, kao histerizirajuće. Podrobnije je predmet jedne šire teme”, naglasio je prof. emeritus Čatić, zaključujući “nema potrebe za prekomjerno učenje informatike u školi.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
