U Zagrebu već dva mjeseca vlada epidemija hepatitisa A ili zarazne žutice, a najveći broj oboljelih su srednjoškolci.
“Od početka ožujka dosad zabilježili smo 57 slučajeva hepatitisa A, uglavnom među srednjoškolcima. Kao uzročnik je identificiran virus hepatitis A koji se prenosi feko-oralnim putem, odnosno unošenjem kontaminirane vode ili hrane onečišćene stolicom zaražene osobe ili rukama onečišćenim stolicom zaražene osobe. Bolest je zabilježena među učenicima triju škola te njihovim kućnim kontaktima. No, epidemija je potpuno pod kontrolom, a oko 45 pacijenata je već ozdravilo. Moguće je da u konačnici broj zaraženih bude veći jer je period inkubacije kod hepatitisa A mjesec dana, u nekim slučajevima čak i dva mjeseca”, kaže za Jutarnji list Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu.
“Iako su škole su dobile upute koje su prenijele roditeljima i djeci, Kolarić apelira na sve građane da održavaju higijenu ruku”, naglasio je Kolarić.
Što je hepatitis A ili zarazna žutica?
Hepatitis A ili zarazna žutica je akutna zarazna bolest jetre koju uzrokuje hepatotropni virus hepatitisa A (HAV) koji pripada rodu Hepatovirusa, unutar obitelji Picornaviridae. Poznato je šest genotipa HAV, od I to VI.
Put prijenosa
Hepatitis A je vrlo zarazna bolest, s prosječnom inkubacijom od 28 dana u rasponu od 15 do 50 dana. Osoba je zarazna u drugoj polovici vremena inkubacije, dok još nije razvila simptome pa sve do kraja prvog tjedna žutice, navodi HZJZ.
HAV se može prenijeti kontaminiranom vodom, hranom, prljavim rukama ili feko-oralnim putem među bliskim kontaktima (kućnim, spolnim ili kontaktima u kolektivima kao što su vrtići i škole).
Skupine pod većim rizikom za zarazu su primatelji zaraženih krvnih pripravaka, osobe koje koriste droge injektiranjem, muškarci koji imaju spolne odnose s osobama istog ili oba spola i beskućnici.
Klinička slika
Bolest je često asimptomatska ili blaga, osobito u djece mlađe od pet godina. U odraslih je početak bolesti obično nagao s povišenom temperaturom, slabošću i bolovima u trbuhu, a žutica je dominantan simptom.
Simptomi bolesti mogu trajati od 1-2 tjedna pa sve do nekoliko mjeseci. U 15 posto slučajeva se javljaju povrati hepatitisa unutar godine dana. Nakon infekcije ostaje doživotni imunitet; nije poznata pojava kronične infekcije.
Smrtnost bolesti je niska: od 0,1 do 0,3 %, ali može biti viša (1.8 %) kod osoba u dobi iznad 50 godina ili u slučaju popratnih kroničnih bolesti jetre.
Liječenje
Liječenje je simptomatsko, a bolesnici se spontano oporavljaju.
Preventivne mjere i mjere zaštite
Glavne preventivne mjere su osiguranje i provedba higijenskih sanitarnih mjera, edukacija o osobnim higijenskim mjerama zaštite, osobito higijeni ruku kao i mogućnostima cijepljenja.
Savjetuje se odgovorno spolno ponašanje radi sprečavanja odnosno smanjenja rizika spolno prenosivih infekcija, uključujući hepatitis B, hepatitis C i HIV, osobito izbjegavanje oralno-analnog spolnog odnosa odnosno korištenje odgovarajuće zaštite da se smanji fekalno-oralna izloženost.
Za izložene kontakte preporučuje se postekspozicijska zaštita cijepljenjem i primjenom imunoglobulina.
Pravilno pranje ruku
