Darinko Kosor: prije funkcije predsjednika Saveza omladine nisam bio član komunističke partije

Darinko Kosor,  atualni predsjednik HSLS-a, što mnogi možda manje znaju,  svoju političku karijeru započeo je kada je postao predsjednikom Saveza socijalističke omladine Grada Zagreba. Bio je posljednji predsjednik Saveza omladine, no tvrdi kako nikada nije bio član komunističke partije.

U jučerašnjoj emisiji Nedjeljom u 2 kazao je kako prije funkcije predsjednika Saveza omladine nije bio aktivan u sustavu. „Nisam ušao u Partiju i nisam imao nikakve ideale, nego sam ušao na prijedlog OTV-a, Radija 101 i mnogih drugih društvenih organizacija“, kazao je Kosor.

Kosora je, naime, kandidirao Vinko Grubišić (OTV), a s njim je u Savezu bila i Zinka Bardić (Radio 101).

Dodao je kako je izrazito ponosan što je bio predsjednik Saveza omladine Grada Zagreba. “To je bio period kada se taj sustav raspadao i mi smo iz Zagreba gledali Sloveniju i slovenske omladince kao uzor.”

Kosor je postao članom HSLS-a 1992. godine, a predsjednikom stranke izabran je na 15. saboru HSLS-a, u studenome 2009. godine.

Bio je dragovoljac Domovinskog rata 1991. godine i pripadnik 113. i 102. brigade.

Inače, u životopisu Darinka Kosora piše kako je po zanimanju manager u poslovima oglašavanja i propagande, odnosno privatni poduzetnik pa je tako Kosor 1993. godine bio direktor izdavačke tvrtke Profil International, direktor i vlasnik oglasne agencije Media Look d.o.o., a direktor i suvlasnik propagandne agencije GM Leo Burnett d.o.o. za Hrvatsku i BiH bio je od 1996. do 2001. godine. Posljednja pozicija na mjestu direktora bila je u tvrtki za vanjsko oglašavanje Metropolis Media Hrvatska d.o.o. od 2002. do 2007. godine, čiji je bio i dioničar.

Usprkos bogatoj poduzetničkoj karijeri, Kosor je nastavio i s onom političkom pa je bio čak i zamjenik Milana Bandića za gospodarstvo i komunalni sustav 2000. do 2001., a zastupnik u Gradskoj skupštini postaje od 2009. godine. Trenutačno je i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.  HSLS je potpisao i sporazum o suradnji u Gradskoj skupštini s Milanom Bandićem.

Nedavno je HSLS stupio u koaliciju s HDZ-om za koju je u intervjuu za Večernji list kazao kako „koalicija nije svjetonazorska, već prava gospodarska“ te istaknuo kako je „logičo da se HSLS odazvao pozivu HDZ-a o zajedničkom izlasku na izbore i zajedničkoj izradi gospodarskog programa, budući da Vlada lijevog centra u tri godine nije apsolutno ništa napravila“.

U emisiji Nedjeljom u 2, upitan o lustraciji, Kosor je kazao kako najviše članova partije ima u SDP-u i HDZ-u te da HSLS lustracija ne brine.

Tomac: za lustraciju ljudi koji su bili dio represivnog aparata kao što su Nobilo i Puhovski 

Profesor Zdravko Tomac smatra također kako se Darinko Kosor ne treba brinuti o lustraciji te je  dodao kako ona njega ne bi trebala obuhvaćati ukoliko bi se primijenio Zakon o lustraciji.

„Predsjednik omladine, posebno zadnje… To nisu bili ljudi koji su bili zločinci jer je,  prije svega, lustracija pojava i događaja koji se karakteriziraju kao zločini“, objasnio je Tomac za narod.hr.

“To što je netko bio predsjednik omladine, to je politička stvar, nije kaznena”, istaknuo je Tomac te dodao da Kosor može jedino osjećati vlastitu odgovornost što je sudjelovao u sustavu koji nije bio demokratski.

„Kad bi se išlo na takav tip lustracije, da se lustiraju svi koji su bili u omladini u Socijalističkom savezu i savezu komunista, ne bi nitko ostao“, ocijenio je Tomac.

Na pitanje tko bi u Hrvatskoj bio prvi zahvaćen ukoliko bi se primijenio Zakon o lustraciji, Tomac je objasnio da sve ovisi o vrsti zakona jer oni mogu biti vrlo različiti, široko ili pak uski.

„Ukoliko dođe do zakona, ja se zalažem da oni budu samo za one ljude koji su osobno sudjelovali u represivnom aparatu – bilo da su radili u UDBI ili policiji i vršili represiju, bilo da su bili suci i sudili nevine, bilo da su bili odvjetnici koji su optuživali nevine ili lažni svjedoci koji su pomogli da se osude nevini ljudi. To je što se tiče osoba“, napomenuo je Tomac.

Dodao je kako je važno da u Hrvatskoj bude politička lustracija, da se jasno kaže da se osuđuju pojave i zločini te da se prestane braniti komunističke zločine kao nužno zlo koje se nije moglo izbjeći.

„Nadalje, lustracija može biti protiv pete haaške kolone, ljudi koji su cijele vrijeme radili protiv Hrvatske i lažno optuživali Domovinski rat, naše generale, predsjednika Tuđmana. Lustracija ne mora završiti s Drugim svjetskim ratom“, objasnio je Tomac.

Na pitanje koga bi lustracija zahvatila u Hrvatskoj i je li prekasno za njenu provedbu, Tomac je kazao da je „prekasno za nešto široko i veliko, ali nije prekasno za primjere gdje je očito da su ljudi bili dio represivnog aparata kao što je recimo Anto Nobilo koji je bio državni tužitelj ili Žarko Puhovski, ugledni profesor koji je bio lažni svjedok na suđenju studentima“, dodajući kako je „naveo drastične primjere“ te kako ima „još uvijek mnogo takvih ljudi“.

„To su ljudi koji su bili dio represivnog aparata, a koji nam se danas prodaju kao kriterij demokracije. Neće oni ići u zatvor, ali da se zna da nam se ne mogu prodavati kao ljudi koji su mjerilo demokracije, slobode i ljudskih prava“, rekao je.

Tomac je naveo kako u drugim zemljama postoje različite vrste lustracija.

„U većini bivših komunističkih zemalja bila je neka vrsta lustracije, a sada to pokušavaju napraviti u Makedoniji. To je bila više lustracija zločinačkog sustava i represivnog aparata, nego ljudi. Većina ljudi koje bi mogla lustracija obuhvatiti su stari i ne isplati se njima baviti, no ima i onih mlađih i koji danas drže ključne položaje“, smatra Tomac.

„Lustracija ima smisla ako zahvati ljude koji su krivi, a koji danas imaju važnu ulogu u državnom, javnom, političkom, medijskom ili nekom drugom sektoru“, zaključio je Tomac za narod.hr.