Tomac: da predsjednik Franjo Tuđman, Vlada, HDZ nisu bili odlučni da idemo u proglašenje samostalnosti, povijest bi drugačije izgledala

U srijedu, 8 listopada obilježava se Dan neovisnosti u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno prije 23 godine donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Prof. dr. Zdravko Tomac, tadašnji potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva, koja je osnovana u kolovozu 1991. godine istaknuo je za narod.hr kako su to bili sudbinski i dramatični dani kada se donosila odluka hoće li Hrvatska opstati, hoćemo li se obraniti i hoćemo li proglasiti samostalnost: “ili će nas JNA razaranjima i silom spriječiti u tome”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tih dana mi kao Vlada demokratskog jedinstva dobili smo s više strana obavijesti da se sprema jedno veliko razaranje Zagreba gdje će se napasti Plivu i druge industrijske objekte kako bi izazvali ekološku katastrofu i potpuno uništili Zagreb. To su bili vrlo ozbiljni planovi jer su Zapad i Amerika, nažalost, još u to vrijeme vršili silni pritisak na Hrvatsku da odustane od proglašenja samostalnosti”, kazao je Tomac te dodao kako je JNA takav pritisak da se očuva Jugoslavija shvatila kao zeleno svjetlo da to mogu učiniti vojnom silom.

“Obzirom da nismo imali previše pomoći od Zapada, u očaju smo 6. listopada 1991., uži kabinet Vlade, pokušali poduzeti očajničke mjere. Preko nekih veza s diplomacijom našeg predsjednika Vlade Franje Gregurića koji je bio dugo predstavnik u Moskvi, s generalnim konzulom u Zagrebu, uspjeli smo preko ruskog veleposlanika u Beču probuditi Gorbačova. Upoznali smo ga sa situacijom i zamolili na intervenciju. On je tada nazvao State Department, Sjedinjene Američke Države, i samog Miloševića te intervenirao da zaustavi tu katastrofu. U tome je i uspio”, pojasnio je.

“Međutim, nije se u potpunosti odustalo od namjere da spriječe donošenje odluke o samostalnosti Hrvatske”, istaknuo je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rakete su pale točno na tu sobu – spremao se atentat na Tuđmana, Mesića i Markovića da se obezglavi Hrvatska, da dođe do panike i da se odustane od odluke samostalnosti

„Ujutro 7. listopada 1991. godine došao je k meni američki generalni konzul upitati što se točno noć prije događalo jer su ga zvali iz Amerike i pitali što se zbiva u Hrvatskoj. Kroz razgovor mi je rekao da je on imao informaciju da će biti ipak neka akcija da se spriječi odluka o samostalnosti. To se i dogodilo. Konzul je čak rekao da povlači svoje diplomate iz Zagreba”, prisjeća se Tomac rekavši kako je popodne došlo do raketiranja Banskih dvora.

“Oni su točno znali što se i kako događa u Banskim dvorima, kakav je raspored, kad je Franjo Tuđman u kojoj prostoriji. Znali su da će u to vrijeme kod njega biti na sastanku predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stjepan Mesić i predstojnik Vlade bivše države Ante Marković. Oni su bili na tom sastanku, međutim, slučajem okolnosti oni su izišli ranije iz te prostorije”, rekao je te dodao kako su rakete pale točno na tu sobu – spremao se atentat na Tuđmana, Mesića i Markovića da se obezglavi Hrvatska, da dođe do panike i da se odustane od odluke samostalnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, i nakon raketiranja Banski dvora, dobili su nove informacije da nije tu kraj intervencije, nego da će za vrijeme sjednice Sabora idući dan, radi donošenje odluke o samostalnosti , raketirati Hrvatski sabor.

“Zbog toga smo se i kao Vlada preselili u Šubićevu ulicu u podrume, u Ininu zgradu. Ondje smo održali vrlo dramatičnu sjednicu, a ujutro je zakazana sjednica Sabora. Čekali smo da dođe do raketiranja, međutim, svejedno smo donijeli jednoglasno odluku o samostalnosti Hrvatske”, naglasio je te dodao važan detalj da obavještajne službe sigurnosti, čekalo se raketiranje i podruma Ine, nisu dopustile da na tu sjednicu donošenja odluke dođe predsjednik Franjo Tuđman, ni predsjednik Vlade Franjo Gregorić ni predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan. Vladu je predstavljao Zdravko Tomac, a Sabor Vladimir Šeks.

Na toj sjednici Vlade usporedno s donošenjem odluke o proglašenju samostalnosti Hrvatske, donijeli su još neke dramatične odluke. “S obzirom da nismo imali oružja, a očito JNA i velikosrpski agresor ide u totalni rat protiv nas, shvatili smo da moramo osvojiti vojarne, jer je samo u tim vojarnama bilo oružja. Mi smo već tu noć donijeli odluku da odobravamo napade na vojarne, ali smo naglasili da je vojno vodstvo odgovorno da procjeni kada će to napraviti da bude što manje žrtava i odmazdi”, rekao je Tomac te dodao kako su očekivali da će već tu noć doći do napada na vojarne, međutim, vojno vodstvo je procijenilo da još nisu spremni. “I onda kasnije, preokret u ratu je bio kad smo odlučili napade na vojarne, i tada smo došli do oružja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da nismo bili odlučni da idemo u proglašenje, da smo pod pritiskom odustali od proglašenja samostalnosti – povijest bi drugačije izgledala

“To su bili dramatični dani – mi smo čvrsto odlučili proglasiti samostalnost iako nismo imali podršku od Zapadne Europe ni od Amerike. Bili smo svjesni da će JNA koristiti sva sredstva da nas zaustavi”, kazao je napomenuvši kako je prije toga donesena odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o embargu na uvoz oružja čime smo u Hrvatskoj bili prisiljeni da se branimo bez oružja. “Time su nas htjeli obeshrabriti da ne donesemo odluku o samostalnosti”, istaknuo je.

“Iz sadašnje perspektive da predsjednik Franjo Tuđman, Vlada, HDZ koji je tada imao većinu u Saboru, nisu bili odlučni da idemo u proglašenje, da smo pod pritiskom odustali od proglašenja samostalnosti, mislim da bi povijest drugačije izgledala. Ne znam kako bismo došli do svoje samostalne i suverene Hrvatske”, ocijenio je Tomac te dodao kako su u tim danima se donosile odluke o budućnosti.

“Ubrzo nakon 8. listopada došao je 17. i 18. studeni kad su JNA i četnici uspjeli osvojiti Vukovar. Tada su nastupili drugi dramatični dani. Mnogi su ljudi na prvim borbenim linijama bili bez oružja, a nama se na tisuće ljudi javljalo, ne samo iz Hrvatske, već iz BiH, iz cijelog svijeta – Kanade, Australije. To su bila herojska vremena”, kazao je Tomac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Borba za ono veliko što je bilo napravljeno tih godina  – nije završena

“Osjećam se jako loše kad svake godine vidim, a tako će biti i ove godine, da se ti veliki povijesni dani kod nas ne obilježavaju, da kod nas mladi nemaju pojma što se tada događalo, da u Hrvatskoj stalno imamo petu kolonu koja cijelo vrijeme na neki način blati Domovinski rat, govori da je to bio građanski rat te da smo mi jednako krivi kao agresor”, rekao je Tomac ocijenivši kako će se takav stav promijeniti kad se promijeni vlast i kad dođu ljudi koji vole Hrvatsku.

“Promijenit će se kad budemo dovoljno snažni, da kad neki predsjednik ili vođa hrvatskog naroda vodi politiku koja nije hrvatska, da ga zbog etičkih i moralnih razloga opozovemo. Dovoljno je argumenata da se sadašnja vlast proglasi nenarodnom, i to s čvrstim argumentima, te da se hrvatskom narodu pokaže da bez promjene vlasti nećemo promijeniti tu situaciju. Ali moramo i promijeniti mentalni sklop, moramo ljude informirati, nisu ljudi krivi, kad sto puta kažete laž – ona postaje istina”, pojasnio je Tomac te dodao: “Borba za ono veliko što je bilo napravljeno tih godina nije završena”.

“Ta borba se danas vodi u Vukovaru i ona je ondje najizraženija. Hoće li Vukova biti simbol hrvatske pobjede, ili postati srpski grad kako to velikosrpska politika ponovno želi. Ključno je pitanje hoće li hrvatski narod izaći na izbore i hoće li konačno izabrati ljude, domoljube koji vole Hrvatsku”, zaključio je Tomac u razgovoru za narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.