Zlatko Hasanbegović komentirao je u Mostaru situaciju u kojoj se zatekla njegova nasljednica Nina Obuljen Koržinek nakon nalaza Državne revizije o Hrvatskom audiovizualnom centru, otvaranje arhiva iz jugoslavenskog perioda javnosti, te posjet Bosni i Hercegovini.
Spekulira se, prenosi N1, da bi Nina Obuljen mogla biti maknuta iz Vlade, premda to demantiraju u HDZ-u.
“Ne uzlazim u to, nije u mojoj nadležnosti. Ona uživa povjerenje mandatara, mandatar uživa potporu saborske većine. Ovaj cijeli slučaj je za mene bio osobno bitan u smislu da je to potvrda ispravnosti stajališta koja sam zastupao, od kojih ne odstupam”, kazao je Hasanbegović, dodajući da mu je ovo “vrsta moralne zadovoljštine”, ali da su druga tijela zadužena za bilo čiju konkretnu odgovornost.
“Zbog toga sam bio izvrgnut harangi, jednoj vrsti javnoga linča. Pokazalo se da iza ideoških floskula i smovkinog lista ideologije često i u pravilu stoje prizemniji interesi različitih klijentelističkih mreža, koji su nažalost zarobile društvo, ne samo kulturne institucije. Da budem pomalo patetičan: Konsolidacija hrvatske moderne države ovisit će o sposobnosti našeg naraštaja da demontira okove, koji nas drže 25 godina nakon pada komunizma i propasti jugoslavenske države”, kazao je.
Hasanbegović je ocijenio nepotrebnim da predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, interpretira stajališta predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova oko preustroja BiH i navodi kako je Petrov rekao da je protiv novih entiteta.
“Razgovori su bili vrlo dobri i otvoreni. Iskreno se razgovaralo i nema potrebe da se bilo kakva sjena baca na razgovore. Što se tiče izjave gospodina Zvizdića o kojoj su se mediji najviše raspisali, neobično je i nepotrebno u kurtoaznim izjavama interpretirati stajališta druge strane. Mi ovdje nismo došli nuditi konačna rješenja, već čuti što ljudi misle”, rekao je Hasanbegović novinarima nakon posjete Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru zajedno sa saborskim izaslanstvom.
Hasanbegović, koji je i voditelj hrvatsko-bosanskohercegovačke međuparlamentarne skupine, je pozvao na postizanje dogovora između Bošnjaka i Hrvata što smatra najvažnijim za budućnost Bosne i Hercegovine.
“Vjerujem kako možemo potaknuti stvaranje novoga i boljega ozračja u kojemu će se iskreno razgovarati, u kojemu će se jasno artikulirati stavovi i pronalaziti prihvatljiva rješenja, u prvom redu za Hrvate i Bošnjake”, rekao je.
Zbog Hasanbegovića ‘filmaši’ traže sastanak s državnim vrhom
Koordinacija Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) i Hrvatske udruge producenata (HRUP) uputila je pismo sa zahtjevom za hitan prijam predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću i predsjedniku Hrvatskoga sabora Boži Petrovu.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Povod pisma uznemirujuć je javni istup saborskog zastupnika dr. sc. Zlatka Hasanbegovića od 6. veljače 2017. godine. Gospodin Hasanbegović u istupu je ustvrdio kako treba “demontirati sustav kinematografije u Republici Hrvatskoj” te da su hrvatski filmski djelatnici koji su stvarali sredstvima odobrenima na javnim pozivima HAVC-a “klijentelistička interesna mreža”.
Budući da dr. Hasanbegović nije naveo niti jedno ime, bjelodano je kako se njegove riječi odnose mahom na sve filmske djelatnike koji su na taj način djelovali te da je na pomolu pokušaj potpunog urušavanja svih oblika kinematografije u Republici Hrvatskoj.
Kako je uslijedio poziv na linč u pojednim medijima i niz ostrašćenih reakcija te neargumentiranih napada potaknutih istupom dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, želimo upozoriti da je situacija izmakla normama civiliziranog i demokratskog, što izaziva nezadovoljstvo i zabrinutost brojnih članova filmske zajednice koji su zgroženi najavama nekritičkog rušenja sustava u kojem rade i djeluju.
Zbog svega toga smatramo važnim da se razgovori o budućnosti kinematografije vrate u institucije RH i pozivamo najodgovornije dužnosnice i dužnosnike ove zemlje da nas u tome podrže.”
Iza Koordinacije Hrvatske udruge producenata i Društva hrvatskih filmskih redatelja stoje: HRUP UO – Boris T. Matić, Hrvoje Osvadić, Vanja Sremac, Lado Skorin, Tamara Babun; DHFR UO – Danilo Šerbedžija, Igor Mirković, Antonio Nuić, Branko Schmidt, Nebojša Slijepčević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
