Nakon emisije ‘Iza zavjese’ – podsjetimo se tko je Nenad Zakošek?

Foto: snimka zaslona

U posljednjoj emisiji kratkog ali sjajnog serijala emisija „Iza zavjese“ voditelj Tihomir Dujmović je ugostio dr. Željku Markić, predsjednicu udruge U ime obitelji i prof. Nenada Zakošeka, bivšeg dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Razgovaralo se o nekoliko tema – konzervativnoj revoluciji, spolnom odgoju, ali i komunizmu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Više možete pročitati ovdje:

(VIDEO) ‘Iza zavjese’: Dr. Željka Markić argumentima potukla branjenje komunističkog režima prof. Nenada Zakošeka

Prisjetimo se tko je Nenad Zakošek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kratke crtice iz biografije

Nenad Zakošek rođen je 10.10.1957. u Slavonskom Brodu.

Diplomirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu; doktorirao na Otto Suhr Institutu, Freie Universität Berlin na temu “Staat und Selbstverwaltung in Jugoslawien. Zum Verhältnis von Politik und Ökonomie in einer sozialistischen Gesellschaft am Beispiel jugoslawischer Investitionspolitik” 1984. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaposlen na FPZ od 1986.; izvodi nastavu na predmetu Teorije društvenog razvoja; član je Hrvatskog politološkog društva-

Boravci u inozemstvu: 1981-84. doktorski studij politologije na Otto Suhr Institutu, Freie Universität Berlin, 1998-99. Humboldtova stipendija, istraživački boravak na Institutu društvenih znanosti Humboldtovog sveučilišta u Berlinu.

Značajniji radovi: Marxovo određenje privatnog vlasništva i države u spisima između 1844. i 1846. godine, Politička misao, XX, 1983/2-3, s. 25-34., Polarizacijske strukture, obrasci političkih uvjerenaj i hrvatski izbori 1990. u: I.Grdešić, M.Kasapović, I.Šiber, N.Zakošek, Hrvatska u izborima ´90, Zagreb 1991., s. 131-187, The Croatian Parliament During the Period of Democratic Transition: Constitutional and Policy Aspects, u: Attila Agh (ur.), The Emergence of East Central European Parliaments: The First Steps, Budimpešta 1994., s. 86-98, Birači i demokracija: utjecaj ideoloških rascjepa na politički život (koautori M.Kasapović i I.Šiber), zagreb 1998., Elitenwandel in Kroatien 1989-1995, u: W.Höpken, H.Sundhaussen (ur.), Eliten in Südosteuropa. Rolle, Kontinuitäten, Brüche in Geschichte und Gegenwart, München 1998., s. 279.288.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trenutačno predaje na Fakultetu političkih znanosti.

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i zaklada Friedrich Ebert Stiftung

Zanimljivo je da je Zakošek bio član odbora Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu(UJDI). UJDI je bila politička organizacija u SFR Jugoslaviji neposredno prije njenog raspada. Osnovana je u proljeće 1989., a njezini pristalice su uglavnom lijevo-liberalne pozicije, a zalagali su se za jedinstvenu socijalističku Jugoslaviju i protivili se stvaranju suverene republike Hrvatske.

Zakošek je bio na čelu Friedrich Ebert Stiftung – zaklade osnovane u Hrvatskoj za vrijeme Jugoslavije (zaklada socijalističke njemačke stranke).

Napad na prof. Reisman

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nenad Zakošek je kao dekan Fakulteta političkih znanosti napao prof. Judith Reisman koja je bila gošća, predavač.  Prof. Zakošek se izderao na 70-godišnju prof. Reisman nakon što je ona, komentirajući ponašanje nekoliko studeanata, izjavila: “Mene su roditelji odgojili u komunizmu tako da znam prepoznati indoktrinaciju.”

Napad prof. Zakošeka prenijele su TV kuće, a 70- godišnjoj profesorici uputio je sljedeće riječi:”Molim vas da bude pristojni isto kao što molim naše studente da budu pristojni. Vi njih ne možete nazvati indoktriniranima, ova djeca nisu odrasla u komunizmu, odrasla su u Hrvatskoj. Vi očito ništa ne znate o ovoj zemlji. Pričate o komunističkoj indoktrinaciji, a jedini tko je ovu djecu mogao indoktrinirati jest Katolička Crkva!”

Kasnije je za Večernji list tvrdio:”Tada sam izrekao i rečenicu: “Ako je netko indoktrinirao mlade, onda je to Katolička crkva.” Na tu rečenicu referira se izjava Hrvatske biskupske konferencije. Iz konteksta je jasno da se to odnosi na temu o kojoj se raspravlja, naime, na formiranje seksualnog morala mladih. Doista smatram da je Crkva nakon 1990. bila u poziciji da propagira svoju moralnu doktrinu i stavove o seksualnom moralu i na taj način utječe na norme seksualnog ponašanja mladih. Ako danas imamo mlade nasilnike koji na homofobnim skupovima viču “Ubij, ubij, pedera”, onda se svi akteri socijalizacije, uključujući i Crkvu, trebaju zapitati gdje se pogriješilo.”

Pozvao studente da biraju ‘predsjednika kakvog zaslužujemo’

“Profesor dr. Nenad Zakošek usred predavanja je, na Fakultetu političkih znanosti, pozvao studente da biraju predsjednika kakvog zaslužujemo. Govorio je u muškom rodu te nam nametao jednog predsjedničkog kandidata”, pisali su mediji.

Zakošek je tvrdio da nije bilo tako. “Nakon što sam zaželio studentima sve najbolje u Novoj godini, podsjetio sam da je tijekom praznika održan i prvi krug predsjedničkih izbora, a da je sljedeće nedjelje drugi krug izbora te sam rekao: Nadam se da ćete izaći na izbore te odabrati svog kandidata ili kandidatkinju u skladu s vlastitim preferencijama. Rezultat izbora bit će posljedica tog našeg odabira: dobit ćemo predsjednika ili predsjednicu kakvog zaslužujemo. Osobito sam pazio da naglasim rodno diferenciranu varijantu kandidat – kandidatkinja, kako ne bi bilo dvojbe oko političke neutralnosti moje poruke”, naveo je tada.

O referendumu o braku

U vrijeme prije raspisivanja referenduma o braku tražio je da Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja jer “ako se brak u Ustavu definira kao zajednica muškarca i žene, to pitanje unošenja svjetonazorske materije u Ustav”.

“Mislim da u ovom slučaju Odbor za Ustav svakako treba zatražiti ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja. Naime, članak 62. Ustava naglašava da je obitelj pod posebnom zaštitom Ustava, a ne brak. Po meni je, ako se brak u Ustavu definira kao zajednica muškarca i žene, to pitanje unošenja svjetonazorske materije u Ustav”, kazao je vanjski član odbora Nenad Zakošek.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.